Dana 27. siječnja 2026. godine prestalo je kucati srce nekadašnjeg pazinskog gradonačelnika (predsjednika Skupštine Općine i sekretara Zajednice općina Rijeka) i jednog od značajnijih političara Središnje Istre u recentnoj povijesti.
Mario Dagostin bio je čovjek zanimljive biografije pokazujući vlastitim primjerom uspon unutar socijalističkog sustava od niskih seoskih poljoprivrednih razina do istaknutih političara cijele regije.
U svojoj je karijeri krenuo od blagajnika Opće poljoprivredne zadruge, a karijeru je završio kao kao predsjednik Izvršnog odbora Skupštine Zajednice općina Rijeka (ZOR) te Društvenih pravobranitelj samoupravljanja ZOR-a (ombudsman).
O kakvoj se funkciji radi govori samo i podatak da je nekadašnje ZOR okupljala čak 19 općina s današnje Istarske i Primorsko-goranske županije.
Mario Dagostin rodio se u selu Soldatići, nedaleko Karojbe gdje je i završio osnovnu školu. Školovanje je nastavio u Ekonomskoj školi u Puli, gdje završava i Višu ekonomsku školu, a magisterij na Hotelijerskom fakultetu u Iki. Prvo mu je zaposlenje bilo u Općoj poljoprivrednoj zadruzi u Karojbi, gdje najprije obavlja posao blagajnika, a potom i referenta za odnose sa selom. Nakon toga služi vojni rok u trajanju od tri godine u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici.
Potom biva izabran na dužnost Općinskog komiteta Saveza socijalističke omladine općine Pazin (1962.-1965.). Iza toga odlazi raditi u Ugostiteljsko poduzeće Učka Pazin, gdje obavlja dužnost direktora od 1965. do 1970. godine. Tih je godina izrađena projektna dokumentacija za izgradnju Motela Lovac, koji je dovršen 1967. godine, a od većih turističkih kapaciteta u Motovunu se gradi Hotel Kaštel, koji je otvoren 1969. godine.
Politički turbulentne 1971. godine obavlja delikatnu dužnost sekretara Općinskog komiteta Saveza komunista Hrvatske Pazin, do 1974. godine. U doba Hrvatskog proljeća, ističe kako:”...Na svu sreću i rukovodstva SK i sekretara osobno, većih problema s nacionalizmom u općini Pazin nije bilo, a svugdje gdje se nešto i pojavilo, uglavnom donijeto iz drugih sredina, blagovremeno je sagledavano i rješavano. U čitavoj Općini Pazin samo je jedna osoba kažnjena za nacionalističko djelovanje, a ta osoba nije odgovarala jer ju je prijavio OK SKH Pazin, već je protiv iste pokrenuta tužba na bazi privatne prijave.”
Njegova karijera napredovala je dalje te je izabran za predsjednika Skupštine Općine Pazin, ekvivalentu današnjeg gradonačelnika. Pazin je tada doživio značajan gospodarski i društveni rast, a zanimljivo je da je Dagostin tada sa svojih 37 godina bio najmlađi predsjednik jedne općine u Istri.
Vrijeme je to u kojem Dagostin pruža značajan doprinos velikim kapitalnim projektima – obnovi Motovuna, izgradnji Spomen doma sjedinjenja i slobode u Pazinu, Tunelu Učka te drugih velikih infrastrukturnih projekata.
Uz to, vrlo interesantno, kao homo universalis obavlja i dužnost direktora pazinske poslovnice Riječke banke, paralelno s dijelom vremena koje je proveo na čelu Općine Pazin. Nakon Rijeke, bila je to jedna od najjačih poslovnih jedinica u sastavu te banke.
Iza tog zahtjevnog razdoblja za svojevrsnu nagradu prelazi na rad u Zajednicu općina Rijeka, na radno mjesto sekretara Predsjedništva i Konferencije Saveza komunista Hrvatske ZOR-a. ZOR je pokrivala čitavu Istru, Rijeku, Kvarnersko primorje s otocima i Gorski Kotar.
Nakon provedenih izbora 1986. godine izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća, odnosno predsjednika Izvršnog odbora skupštine ZOR-a. Po isteku te funkcije izabran je za Društvenog pravobranitelja samoupravljanja ZOR-a. To je bio samostalni organ ustanovljen Ustavom SFRJ iz 1974. godine. Danas možemo reći kako je ta funkcija ekvivalent današnjem pučkom pravobranitelju. U društvenim promjenama 1990. godine ta je funkcija ukinuta, a Dagostin odlazi u aktivnu mirovinu.
Preuzima članstvo na vodećim funkcijama Socijaldemokratske partije hrvatske, Savezu antifašista hrvatske, Povijesnog društva Rijeka, Čakavskom saboru Istre. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima, urednik je više knjiga.
U poznijim godinama piše jedno od značajnijih djela obiteljske hitoriografije u Istri – kapitalno djelo na više od 700 stranica pod nazivom “Obitelj Dagostin – Dagostini iz Karojbe u Istri i njezina rodbina i obitelj Bubolić iz naselja Brdo – Kršan i njezina rodbina u povijesnim mijenama Istre”, koje je uredio nedavno preminuli pazinski novinar Anđelo Dagostin.
