Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi prilika je da se prisjetimo ove humane geste koju ljudi daju jedni drugima dajući krv. Prosječna osoba ima oko 4,5 do 5,5 litara krvi u tijelu. Tijekom darivanja krvi uzme se 450 mililitara, što čini oko 10 posto ukupne količine krvi u tijelu. Upravo tih 10 posto može biti ključno za spašavanje života u hitnim situacijama.
Na dvadesetu obljetnicu Svjetskog dana darivatelja krvi, Svjetska zdravstvena organizacija upućuje zahvalu svim darivateljima krvi koji su spasili na stotine tisuća života. Zahvalu darivateljicama i darivateljima krvi na području RH upućuje i Hrvatski Crveni križ kao organizacija koja okuplja najveći broj darivatelja krvi u zemlji.
No, zanima nas kakva je situacija u Istarskoj županiji. U njoj se godišnje prema podacima iz 2023. godine uspije prikupiti 82 posto svih planiranih doza, što je nekako u prosjeku s ostatkom Hrvatske. Specifičnost poluotoka je ta što se u ljetnim mjesecima naglo poveća potreba za krvlju u obalnim gradovima, a broj darivatelja krvi je sezonalan.
No, zanimljivo je kako su različita područja u Istri na kojima se krv prikuplja, pa se može vidjeti da su Pazinština i Labinština po svim parametrima ispred ostatka Istarske županije. Jedino područje koje prikupi planirana doza je područje na kojem djeluje Gradsko društvo Crvenog križa Labin koje prikupi 102 posto planiranih doza. Pazin je tu blizu na 95 posto, a svi ostali su ispod prosjeka županije.
Pula je na 80 posto, Poreč na 79, Rovinj na 77, Buje na 72 posto, a Buzet na 65 posto planiranih doza. Slični su podaci i vezani ukoliko se gleda broj prikupljenih doza na 100 stanovnika. Tako je Labin na 4,51 dozu odnosno čak 25 posto iznad prosjeka. Pazin je odmah iza na 4,42 doze na sto stanovnika, a još je iznad prosjeka i Buzet – 3,67.
Prosjek iznosi 3,56 doza, a ispod su Pula na 3,40, Poreč 3,36, Rovinj 3,32, te Buje (koje obuhvaća Buje, Umag i Novigrad) na 3,02 doza.
Hrvatska pripada zemljama koje zahvaljujući bazi redovitih dobrovoljnih davatelja krvi, imaju osigurane potrebne doze krvi. No, kako bi se samodostatnost osigurala dugoročno, potrebno je znatno više animirati mlade darivatelje da se odazivaju akcijama darivanja krvi.
Naime, posljednjih godina uočen je pad broja mlađih darivatelja, a tomu je pridonijela pandemija, kao i iseljavanje mlađe populacije. Usto, potrebno je apelirate i na žene kojima zdravlje omogućuje da postanu darivateljice krvi, da se odazovu na akcije darivanja krvi u svojim sredinama.
Ispred nas su ljetni mjeseci u kojima je povećana potražnja za krvlju i krvnim pripravcima pa Hrvatski Crveni križ poziva sve punoljetne i zdrave građanke i građane da se odazovu akcijama darivanja krvi!
Svim darivateljicama i darivateljima krvi koji već desetljećima brinu da nitko od nas ne ostane bez krvi u trenucima kada nam je najpotrebnija, Hrvatski Crveni križ iskreno zahvaljuje i upućuje iskrene čestitke u povodu Svjetskog dana darivatelja krvi!
