Pazinski ekonomist Ugo Udović postao doktor znanosti s temom utjecaja ulaganja u željezničku infrastrukturu na gospodarski rast

Facebook
Twitter
LinkedIn
Ugo Udović s mentorom Juricom Bosnom

Ove subote, 23. ožujka, održana je svečana promocija sveučilišnih specijalista i doktora znanosti Fakulteta ekonomije i turizma ”Dr. Mijo Mirković” pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. I taj jedan jedini doktor znanosti je baš iz Pazina i njegovo ime je Ugo Udović.

Doktorirao je na temi: “Utjecaj ulaganja u željezničku infrastrukturu na gospodarski rast zemalja Srednje Europe”, a mentor mu je bio dr. sc. Jurica Bosna, kojem je to ujedno bilo i prvo mentorstvo na doktoratu.

Doktorska se disertacija bavi investicijama u željezničku infrastrukturu te se istražuje utjecaj investicija u željezničku infrastrukturu na gospodarski rast zemalja Srednje Europe. Pri tom se istražuje ukupan utjecaj investicija u željezničku infrastrukturu što podrazumijeva njezin direktan i indirektne utjecaje preko prijevoza robe željeznicom i prijevoza putnika željeznicom.

Osim skupnog izučavanja utjecaja investicija na gospodarski rast zemalja Srednje Europe, provela se također pojedinačna analiza za Hrvatsku, Sloveniju, Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku. 

Kako se navodi u istraživanu, putem njega se doznaje kako investicije u željezničku infrastrukturu nemaju statistički značajan utjecaj na gospodarski rast te također da investicije u željezničku infrastrukturu nemaju statistički značajan utjecaj na prijevoz roba željeznicom te prijevoz putnika željeznicom.

Iz tog se zaključuje kako investicije u željezničku infrastrukturu sa svojim direktnim i indirektnim utjecajima preko prijevoza robe i putnika željeznicom nemaju statistički značajan utjecaj na gospodarski rast promatranih zemalja Srednje Europe promatrano kroz vremensko razdoblje od 2010. do 2019. godine.

Obrana doktorskog rada s temom utjecaja ulaganja željezničke infrastrukture na željeznički promet

U zaključku se istraživanja navodi sljedeće: „Glavni problemi željezničkog sustava većine zemalja Srednje i Istočne Europe, uz zastarjelost, leže u nedovoljnoj integraciji s ostalim prometnim sektorima. Stoga je nužna multimodalnost zbog njezine iskoristivosti koja će biti vidljiva kroz implementaciju brzih željezničkih linija, što pak će imati važnu ulogu u restrukturiranju obrazaca vremena putovanja i aktivnosti stanovnika mijenjajući urbana i ruralna područja. Brza željeznica posljednjih nekoliko desetljeća postaje sve važniji i popularniji način prijevoza s obzirom na to da su ceste i zračne luke sve zagušenije.

Današnja Europa zalaže se za ulaganje financijskih sredstava u željeznički promet kako bi poboljšala i potaknula učinkovitost i produktivnost restrukturiranjem i autonomijom unutarnje organizacije željeznica kroz tehnički napredak i povećanje učinkovitosti. Ovakva ulaganja povećat će kapacitet prijevoza, energetsku učinkovitost i smanjiti stakleničke plinove.

Ulaganjem u željezničku infrastrukturu odnosno korištenjem brzih željeznica, prednosti željezničkog prometa neće biti izražene samo na razini nacionalnog prometa, već i međunarodnog te će putnici željeznicom u značajnijem broju nego s drugim prijevoznim sredstvima prelaziti granice. Integracija s drugim granama prijevoza dovest će do daljnjeg širenja urbanih i ruralnih područja uz povećanje kvalitete života u njima zahvaljujući kvalitetnoj povezanosti s gospodarskim središtima u urbanim sredinama.

Takvo promišljanje proizlazi iz prednosti željezničkog prometa koje se ogledaju u pouzdanosti i sigurnosti, kvalitetnoj organiziranosti, velikoj brzini na velikim udaljenostima, prikladnosti za prijevoz teškog tereta, jeftinoći prijevoza, javnoj dobrobiti i mogućnostima zapošljavanja. Budući da je ekološki aspekt iznimno važan, Europska unija postavila je uvjet da se do 2050. godine većina prometa odvija željezničkim putem.”

Pročitajte još...