TEMA – KAŠTIJUN | Suzana Jašić: “Pazinština je na rubu održivosti i ne namjeravamo mirno gledati “superhik” solidarnost!”

Facebook
Twitter
LinkedIn

Povodom događanja i smjena u vezi županijskog Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, za nekoliko odgovora zamolili smo gradonačelnicu Pazina, Suzanu Jašić, koja je po tom pitanju oduvijek bila glasna i konkretna.

Tko je krivac za aktualno stanje?

Krivac za aktualno stanje su oni koji su posljednjih 15-20 godina na ovaj način isplanirali sustav. Odgovorni su i oni koji turizam planiraju i eksploatiraju do neodrživosti.

Kako Grad Pazin stoji u tom pogledu?

Stojimo dobro jer imamo sanirana odlagališta, jedni smo od najmanjih proizvođača otpada u županiji, sve više razvrstavamo otpad.

S druge strane, stojimo loše jer dio neodgovornih građana, da bi uštedio, odbacuje otpad u prirodu i dugoročno troši i šteti mnogo više od onog što je uštedio. Naime, svako odlaganje pored kontejnera, svako odlaganje u krive kontejnere, svako odlaganje u prirodi, Grad Pazin i komunalno poduzeće košta, što znači da imamo manje sredstava za asfalt, rasvjetu, odgoj i obrazovanje, građanske inicijative i udruge.

Kad bi građani proizvodili manje otpada, propisno ga odlagali te u još većoj mjeri razvrstavali, tada bismo svi zajedno uštedjeli velika sredstva. O šteti koja se čini prirodi, živim bićima i našoj djeci i budućim generacijama, da ne govorimo. Pitanje je što pijemo i jedemo kad nam hrana na stolu, voće i povrće koje jedemo, raste okruženo zagađenim tlom s hrpom pesticida i podzemnim zagađenim vodama (jamama u koje se svašta ubacuje, od plastike do motornih ulja). Nismo baš neka eko regija.

Loše stojimo i zato što imamo velike troškove prikupljanja otpada s obzirom na mali broj stanovnika te zato što bogati gradovi smatraju da bismo trebali biti “solidarni” i plaćati svi istu cijenu, bez obzira na to koliko otpada dovozimo na Kaštijun. Međutim, Kaštijun je postrojenje koje je primarno izgrađeno za miješani komunalni otpad, a ne otpad iz gospodarskih subjekata poput brojnih restorana na obali, i ima dnevna ograničenja.

Ako postoji jedinstvena cijena, onda bismo mi koji proizvodimo manje otpada trebali dobiti popuste kao poticaj i to zakon dozvoljava. Glavno načelo od kojeg se krenulo je “onečišćivač plaća”, ne zaboravimo. Pazinština je na rubu održivosti i ne namjeravamo mirno gledati “superhik” solidarnost. Mi smo voljni i željni konstruktivno sudjelovati u svemu što je angažirano, smisleno i pravedno.

Što je sada rješenje, ili početak rješenja?

Rješenje je da se počne planirati zaokruženi sustav (biootpad, zeleni otpad, građevinski otpad itd.) i sustav koji ima alternativu. Što ako nam se 15.8. ponovo dogodi kvar? Ovaj problem trebaju prije svega rješavati oni koji su do problema doveli, odnosno umjesto demagogije “pustimo što je bilo, ajmo sad svi zajedno planirati što dalje”, ponuditi rješenja ili barem povesti smisleno planiranje budućnosti.

Odgovornost za stanje i njegovo rješavanje nije jednaka, pogotovo ako se podsjetimo na koji je način sustav izveden i proveden, usprkos protivljenju javnosti i civilnih inicijativa.

Podsjećam da Pazin još ima tone i tone otpada u bivšoj Istraplastici i da je tvrtka koja je odgovorna za nastanak tog otpada dobila dozvolu županijskog ureda za rad iako tih uvjeta nisu imali.

Pročitajte još...