Suzana Jašić pazinska je gradonačelnica koja je posljednji intervju za Kampanju dala 27. studenog 2022. godine. Od tada do danas promijenilo se mnogo toga, a nakon ovog „tekstualnog“, dogovorili smo u budućnosti i svojevrsni podcast, u kojem ćemo neke teme „proći“ detaljnije.
No, pitanja ima napretek, pa smo se odlučili najprije krenuti u nešto općenitiji smjer. Napominjemo kako je intervju rađen prije aktualnih i neočekivanih događanja u hrvatskoj politici.
Uvijek je prvo pitanje najlakše. Kakva vam je bila 2023. godina? Kakva je bila za Grad Pazin?
Za Grad Pazin je bila dobra, nabrojit ću samo nekoliko važnijih stvari: započeli smo s gradnjom novog vrtića pa bi po njegovoj izgradnji, u slučaju da se uspješno popuni kadar na čemu radimo, sva djeca jasličkog i vrtićkog uzrasta mogla biti upisana tijekom pedagoške 2024/25. godine.
Započeli smo proceduru za izgradnju prve POS zgrade za mlade u suradnji s APN-om te projektirali prometno rješenje za poduzetničku zonu Pazinka 3. Potpisali smo sporazum o 13,5 milijuna eura u okviru ITU mehanizma u sklopu kojih ćemo graditi novi autobusni kolodvor, knjižnicu, staviti u funkciju bivši donji vrtić za potrebe djece i roditelja, tranformirati prostore starog kina i glazbene škole u centar za kulturne i kreativne industrije kao podrška IT poduzetništvu te urediti centar grada.
Rekonstruirali smo glavnu prometnicu kroz grad i ograničili promet teškim teretnim vozilima i realizirali još niz projekata komunalne infrastrukture u našim mjesnim odborima, uključujući i sanaciju štete nakon velikih odrona krajem rujna 2022., iako tu još ima mnogo posla.
Dodatno smo opremili društvene domove po mjesnim odborima kao zahvala divnim aktivnim ljudima, kako veteranima mjesne samouprave, tako i novim generacijama mladih ljudi, na njihovom nevjerojatnom volonterskom angažmanu u zajednici.
Ti domovi su mjesta druženja, okupljanja, proslava, radnih sastanaka za nove inicijative i stvarno mi je čast podupirati taj duh i enorman socijalni kapital koji imamo.
I, naravno, Dovršili smo izgradnju Dječjeg odmarališta u Poreču i organizirali edukativni program ljetovanja za preko 200 djece osnovne škole i koji su kroz anketne upitnike izrazili visoku razinu zadovoljstva.
Dovršili smo izgradnju Doma za starije i osnovali novu ustanovu koju dižemo na noge i koja trenutno zapošljava kadar s manjim izazovima. Vjerujem da ćemo ga uskoro staviti u potpunu funkciju iako svaki korak ne ovisi samo o nama.
Kada pomislite na to da smo krenuli u „super-izbornu“ godinu, što vam prolazi kroz glavu? Je li to pozitivna stvar i „festival demokracije“ ili to društvu donosi neke negativne segmente politike?
Nemamo izbora ne imati izbore. Alternativa demokraciji je odsustvo demokracije, a to je zastrašujuće. Demokracija se, naravno, ne manifestira samo kroz izbore, ali izbori su njen nužni dio.
Demokracija i demokratski procesi koštaju i novaca i vremena i treba ih njegovati. Svaki izbori su novo miješanje karata, a predstojeći parlamentarni izbori su u novonastalim okolnostima odjednom postali strašno zanimljivi.
Idemo na konkretne teme – odlagalište otpada u Istraplastici, dokud se stiglo u tom slučaju?
Uložili smo dosta energije u rješavanje ovog problema, nema s kim se nisam sastala i po više puta. U cijeli se slučaj bio uključio i saborski Odbor za zaštitu okoliša i prirode, a njegova predsjednica Sandra Benčić, kao jedina nacionalna političarka, prošle je godine došla osobno pogledati tu strahotu.
Uključila se i Pučka pravobraniteljica koja kontinuirano traži odgovore od nadležnih institucija. No, još uvijek se nalazimo u situaciji da Ministarstvo i Državni inspektorat prebacuju odgovornost jedni na druge za donošenje odgovarajućeg rješenja.
Upravo je Pučka pravobraniteljica izvijestila o tome Hrvatski sabor u svom Izvješću za 2022. godinu, istaknuvši da zbog različitog stajališta Državnog inspektorata i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, još uvijek nije zbrinuto više tisuća tona nepropisno odloženog otpada u bivšoj tvornici Istraplastika u Pazinu, čime su ugroženi sigurnost i zdravlje građana Pazina.
Na Izvještaj je reagirala Vlada RH, koja je 27. srpnja prošle godine dala Mišljenje u kojem je izneseno da je zbrinjavanje nezakonite pošiljke otpada u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sukladno odredbama uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada. Slijedom iznesenog mišljenja Vlade, Pučka pravobraniteljica zatražila je odmah od Ministarstva povratne informacije o poduzetim radnjama.
U međuvremenu, u listopadu prošle godine desio se i ekološki incident s otpadnom plastikom u Osijeku, na što smo reagirali i uložili dodatne napore da nadležni konačno poduzmu sve zakonom predviđene mjere da se situacija s otpadom na Dubravici riješi kako se u Pazinu ne bi dogodio sličan scenarij.
Pučka pravobraniteljica je od Fonda početkom ove godine zatražila informacije o tome na koji način sudjeluju u postupku sanacije predmetne lokacije te da obrazlože postupanje i tijek same sanacije.
Prema neslužbenim informacijama, sredstva za rješavanje otpada su navodno predviđena pa se nadamo da će se konačno utvrditi i pitanje nadležnosti i da će se konačno poduzeti sve zakonom predviđene mjere da se situacija s otpadom na lokaciji Dubravica u Pazinu riješi na zadovoljstvo svih naših građana i građanki koji trenutno trpe posljedice nepropisno odloženog otpada na toj lokaciji. Navikla sam da za sve moramo pedalirati tri put više i jače pa, eto, i u ovom slučaju, ali dobivaju uporni, a ne lijepi, da parafraziram jednu narodnu šovinističku.
U slučaju da se nastave loptati s ovim problemom, napravit ćemo turističku stazu Putevima otpada koja će biti hommage nefunkcionalnim institucijama i funkcionerima koje boli briga za održivi razvoj pa ćemo pozivati učenike, turiste i influensere da posjete te divne točke nelegalnog odlaganja otpada uz pripadajuću signalizaciju na kojoj će kroz fakte biti opisani apsurdi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Taj projekt idealan je da ga, recimo, kandidiramo na Fond za zaštitu okoliša.
“Pokušala sam pronaći saveznike, naći školu s istim problemima, ali nisam uspjela”
U protekloj godini istaknut je i problem s pazinskom školom, odnosno financiranjem iste? U čemu vidite nerazumijevanje državnih aparata i institucija na tu temu – je li moguće da je i tu „politika“ odigrala svoje?
Država spušta decentralizirana sredstva po glavi učenika, ne uzimajući u obzir troškove prijevoza pa jednako velika škola u koju idu učenici koji nemaju potrebe za prijevozom ili škola u kojoj su mnoga djeca putnici, dobivaju jednaka sredstva, s tim da druga škola iz tih sredstava plaća i prijevoz, a druga ulaže u kvalitetu nastave i objekata.
Taj model nikad nije bio fer jer su škole u nejednakim troškovnim pozicijama, a nakon pandemije kad su troškovi prijevoza jako porasli, postao je neodrživ. Pazinska škola, najveća u Hrvatskoj, ima 1300 djece koja nastavu polaze u 9 objekata s područja od 550 km2, odnosno s područja čak osam jedinica lokalne samouprave (Pazin i sedam susjednih općina), ima svakodnevno 18 autobusnih linija koje treba platiti, a čiji su se troškovi vinuli u nebo i praktično sva primljena decentralizirana sredstva dajemo za prijevoz.
Bili smo u više navrata u Ministarstvu, rekli su nam da smo škola ekstrem i da svoje probleme riješimo za Županijom jer su učenici iz općina u nadležnosti županije. Škola je 2023. godinu, unatoč štednji na svemu, završila s minusom od 173.000 eura koje sad treba pokriti. Grad Pazin je dio sredstava koji se odnose na samu Matičnu školu Pazin predvidio u svom proračunu, ali problem je nekim općinama za područne škole.
Župan je sa sjednice Županijske skupštine poručio, citiram: „Skratite jedan kilometar neke ceste koja se gradi pa dajte za djecu“ i nastavio lamentirati kako Županija ima 25 osnovnih škola, i naravno propustio izreći činjenicu da njih 16 nema više od 150 učenika. To je u razini izjave “Neka jedu kolače”.
Želim vjerovati da je župan upoznat s pravim stanjem cesta na Pazinštini koja ima na stotine sela i zaselaka te da je kao župan svjestan problematike središnje Istre, naših proračuna i razloga postojanja županije, iako ovakvom izjavom poručuje drukčije.
S druge strane, Ministarstvo je ove godine ipak rezerviralo dio sredstava koja će dodatno spuštati školama s velikim troškovima prijevoza pa ćemo ovu godinu moći preživjeti. To je rezultat naših napora i drago mi je da je Ministarstvo napokon odlučilo aktivno pristupiti rješavanju problema onih osnivača koji imaju na tom polju značajne troškove.
Pokušala sam pronaći saveznike, naći školu s istim problemima, ali nisam uspjela, naprosto nitko nema tako veliku ustanovu na tako velikom teritoriju s toliko potreba za prijevozom. Upravo suprotno, ima niz mnogo manjih škola ustanova, s 50, 100 ili 300 učenika.
Kakav imate odnos s medijima? Za nas znamo, nekad smo zadovoljni, nekad ne, ali što je s drugima? Teško je to kvantificirati, ali gotovo smo sigurni da ste jedan od najmanje prisutnih čelnika gradova u Istri u medijima – paše li vam to?
Duboko poštujem ulogu medija i novinarsku profesiju. I sama sam neko vrijeme bila u novinarstvu, u i pri medijima.
Zalažem se za slobodu medija i jačanje njihove uloge nadzora i kritičara vlasti, ekonomskog i političkog sustava i društvenih devijacija, ali i tumača političke i društvene stvarnosti.
Zbog toga sam odmah po preuzimanju gradonačelničke dužnosti ukinula financiranje medija putem netransparentnih ugovora preko kojih bi mediji nekritično pratili i veličali moj lik i djelo jer to smatram odbojnim i opasnim, odnosno zloupotrebom javnog novca.
Zbog toga je Pazin prvi grad u Hrvatskoj koji je krenuo s javnim pozivom za financiranje medija kroz koji se financira i istraživačko novinarstvo kao javno dobro. Simbolika je tu puno snažnija od količine financijskih sredstava.
Prema medijima i prema novinarima pokušavam biti korektna, izuzimajući Vas koji ste dugo čekali na ovaj intervju na čemu se ispričavam, nema zabranjenih tema, dokumenata ili pitanja. Možda nisam u medijima koliko bih mogla biti, ali s druge strane, medijima se obraćam kad smatram da imam nešto važno reći.
U međuvremenu sam okrenuta konkretnom radu, a manje fotkama i lajkovima na društvenim mrežama. Čovjek teško nađe vremena za oboje.
ITU mehanizam – to su baš dobre vijesti za Pazin(štinu). Koji projekt financiran tim sredstvima smatrate najvažnijim ili ga najviše priželjkujete?
Prvo je potrebno ponoviti da sredstva ITU mehanizma nisu sredstva koja smo mogli tražiti za ceste ili poduzetničke zone, već za projekte urbane obnove.
Naš prvi popis potreba bio je iznimno dug, ali smo ga uspjeli smanjiti na četiri strateška projekta koja sam spomenula na početku razgovora.
Prvi projekt s kojim krećemo je novi autobusni kolodvor s prometnim rješenjem i knjižnicom na katu, čime bismo iskoristili odličnu poziciju između vrtića, osnovne i srednjih škola i dobili zatvoreni i otvoreni javni prostor s novim sadržajima.
Idejni koncept je prije nekoliko dana predstavljen javnosti i uskoro idemo u nabavu za izradu glavnog projekta, ne bismo li sljedeće godine mogli ugovoriti i sredstva za izgradnju. Ovaj će projekt vizualno i funkcionalno najvidljivije izmijeniti Pazin.
Ostalim projektima pokušali smo pokriti različite potrebe – Dječjom kućom socijalne i društvene potrebe podrške djeci, roditeljstvu i obiteljima, KIKI-jem podršku gospodarstvu u području kreativnih industrija i Zelenim srcem grada urbanoj transformaciji središta grada.
Vjerujem da ćemo tijekom ove i sljedeće godine dovršiti svu potrebnu dokumentaciju i za ostala tri te potpisati ugovore.
“HDZ je smislio poreznu reformu na teret jedinica lokalne samouprave i s tim krenuo u kampanju”
Povećanje poreza na dohodak sprječava rast plaća građana Pazina – rečenica je iz redova HDZ-a. Pretpostavljam da imate nešto za reći i na tu temu?
HDZ je smislio poreznu reformu na teret jedinica lokalne samouprave i s tim krenuo u kampanju. No, nismo mi imali prirez jer smo zli, već zato što smo iz prireza financirali kredite koje smo podigli da bismo mogli izgraditi sportsku dvoranu, Dom za starije, vrtić…
Micanjem prireza, izgubili bismo ta sredstva. Točno je da su se prihodi općina i gradova digli, ali digle su se i cijene radne snage, troškova režija, prijevoza, izgradnje, projektiranja.
Pazin zbog HDZ-ove namještene indeksacije razvijenosti spada u osmu, najrazvijeniju kategoriju razvijenosti, zajedno sa svim bogatim općinama i gradovima na moru, iako su naši proračuni, fiskalni kapaciteti i potrebe toliko različiti. Zbog toga nemamo pristup mnogim sredstvima iz fondova koji prednost daju manje razvijenim jedinicama lokalne samouprave.
Smatram da je u ovoj godini bilo najvažnije očuvati financijski kapacitet kako bi se moglo ići u korekcije plaća javnih službi koje cijelo vrijeme zbog nedostatka kadrova plešu na rubu. Želimo li imati djecu u vrtiću, vatrogasce na dužnosti, kulturne sadržaje i funkcionalnu gradsku upravu, moramo u ljude ulagati više nego što smo bili navikli.
Jer takva politika “ako nećeš ti, ima tko će” ili “može posao ako imaš člansku iskaznicu” nas je dovela do toga da su ljudi otišli. I nikakve demografske strategije tu ne mogu pomoći ako se prema ljudima ne počnemo ponašati kao prema vrijednosti, ljudskom kapitalu koje treba dostojanstvo, pošten odnos i poštenu državu.
Onda će ljudi ostati ili se vratiti u većem broju.
“Bila sam jako nesretna kad je naš lokalni portal iPazin prestao s radom”
Hoćemo li vas vidjeti na parlamentarnim izborima „u ringu“? Kakve su šanse da Grad Pazin dobije saborsku zastupnicu?
Bit ću na listi i vjerujem da će moja stranka dobiti povjerenje građana i više mandata u Saboru, a ja ću se na sve moguće načine i dalje boriti za interese lokalne samouprave.
Radili ste u medijima, imate iskustva na tom polju i rekli bi – dobro poznajete sredinu. U čemu vidite razloge za to što godinama ovo područje nije uspjelo imati uspješan medij ove vrste, a Kampanja je u dvije godine dosegnula više od 200 tisuća različitih čitatelja. Nemoguće je da je jedini razlog naš dobar rad – je li se što promijenilo u društvu ili okolnostima? Kako to komentirate? Na kraju krajeva, kako komentirate i gašenje dopisništva GI u Pazinu?
Bila sam jako nesretna kad je naš lokalni portal iPazin prestao s radom i imala sam ideju pokrenuti novi medij zajednice, ali pobijedila sam na izborima, haha. Kampanja se u međuvremenu pojavila i postala pravi medij zajednice i drago mi je da postojite.
Ljudi vole lokalne teme i vole kad negdje mogu pročitati kako je negdje bilo, što se događa kod njih i u susjedstvu. Žao mi je što je Glas Istre posljednjih 20 godina u više navrata prolazio svoje teške trenutke, to je medij uz koji su moja i starije generacije vrlo emotivno bile vezane jer smo odrastali uz njega i teško je gledati kako ti se tvoji “odgojitelji” ili “prijatelji” rastaču i postaju nešto drugo.
Imam dojam, doduše površan jer ne stižem detaljno pratiti, da se sad malo vraćaju k sebi. No, nikad nije idealno. Ne treba idealizirati ni prošla, ni sadašnja, ni buduća vremena. Uvijek su neki izazovi, neke neslobode, neki pokušaji da se ulovi još malo moći.
Pitanje je kako je svatko od nas odlučio plivati u tom nekom neidealnom okruženju, konstruktivno ili destruktivno, pošteno ili nepošteno, aktivno ili pasivno… Svaki dan je svatko od nas pred tim izborom.
“Obožavam čitati cijeli svoj život i svaku večer zaspem s knjigom”
Što niste napravili u 2023. godini, a planirate u 2024. godini? Kojim se projektima u tekućoj godini najviše radujete?
Radujem se izmjenama prostornog plana jer će nam one omogućiti stambeni i gospodarski razvoj, ali i zaštitu identiteta. Radujem se mogućnosti da riješimo nove parcele za stanogradnju kako bi mladi ljudi mogli rješavati stambeno pitanje, kao i parcele, odnosno zone, koje će moći odgovoriti na potrebe gospodarstva.
Pazin je centar Istre, blizu je Ipsilon i živeći i/ili radeći u Pazinu, cijela vam je Istra nadohvat ruke, a pet zračnih luka udaljeno je najviše dva sata vožnje.
Radujem se izazovu rješavanja nedostatka parkirališnih mjesta i dodatnog uređenja grad, kao i ulaganju u sportsku infrastrukturu i kulturne sadržaje.
Radujem se mogućnosti da povećamo plaće ljudima u sustavu (vrtić, javna vatrogasna postrojba, kultura, dom za starije, gradska uprava), radujem se svakoj komunalnoj akciji u mjesnim odborima i svakoj sitnici ili događanju koja može radnicima i ljudima poboljšati život ili im poručiti “sjajni ste u svojem nastojanju da poboljšate zajednicu i Grad to vidi i želi i trudi se pomoći.
Posao gradonačelnice je puno stresniji čak i od novinarskog posla. Kako se opuštate, kako „punite baterije“?
Riječ opuštanje me ispunjava nervozom, haha. Baterije punim dvofazno. Posao i kontakti s ljudima me dosta znaju isprazniti, ali i napuniti, primjerice kad odem na tribine “Pazi(n), proračuna”, posjetim humanitarni koncert u organizaciji neke od naših udruga, kad razgovaram s djecom i mladima i mogla bih nizati niz situacija.
Odmak od posla skoro da i ne postoji, no priuštim si svakodnevno neko kratko vrijeme za sebe, a to znači samoća i razmišljanje, što me najbolje presloži i posloži, razgovori sa samom sobom i svojim gilt tripovima: što si zeznula, što možeš drukčije, čemu se raduješ, na što si ponosna, kako dalje, ima li smisla, naravno da ima, ‘ko vas šljivi, idemo dalje i tako dalje, haha.
No, obožavam čitati cijeli svoj život i svaku večer zaspem s knjigom. Jučer sam završila šesti nastavak Kronika Dine i sad sam jako nesretna što, privremeno, stavljam ovo remek djelo na policu. Sad mi treba nova književna fiksacija!
