Položen vijenac u povodu obilježavanja 93. godišnjice akcije Gortanovaca

U povodu 93. godišnjice obilježavanja akcije Gortanovaca koji su 24.ožujka 1929. godine nastojali spriječiti narod da izađe na izbore za Veliko fašističko vijeće Kraljevine Italije, danas (24. ožujka 2022. godine) podno Gortanovog brijega na spomen-obilježje položen je vijenac u znak sjećanja.

Vladimir Gortan bio je član tajne antifašističke organizacije, koja je organizirala prosvjede i druge akcije protiv nasilne talijanizacije u Istri. Na dan izbora za Veliko fašističko vijeće Kraljevine Italije, 24. ožujka 1929. godine, članovi organizacije oružanom su akcijom odlučili pucnjevima u zrak natjerati birače, koji su cestama Brestovica–Pazin i Beram–Pazin išli na izbore, da se raziđu. Vladimir Gortan je kraj Brestovice ispalio ispred povorke iz Kašćerge osam metaka u zrak, nakon čega su se seljaci razbježali.

Na drugoj lokaciji, cesti Beram–Pazin kraj Kamuž brijega bili su i Viktor Baćac, Dušan Ladavac i Vjekoslav Ladavac koji su zapucali ispred povorke birača, no povorka se nije razbježala, a dva su se metka odbila od rubnika i ranila dvojicu seljaka, Ivana Tuhtana i Matu Brajkovića. Ranjeni Ivan Tuhtan preminuo je nekoliko dana kasnije, a Mate Brajković bio je lakše ranjen. Radi nemilih događaja Vladimir Gortan je s drugovima uhićen, odvedeni su u Rim gdje su mučeni.

Po povratku u Istru, u Puli im je suđeno te je zatražena smrtna kazna za svu petoricu uhićenika. Nakon intervencije beogradskoga apostolskog nuncija papa Pio XI. posredovao je kod Mussolinija, te je predsjedniku suda brzojavom naloženo neka na smrt osudi samo jednoga optuženika – izbor je pao na Gortana. Vladimir Gortan je strijeljan 17. listopada 1929. godine na predjelu uz more u južnom dijelu grada Pule, koji danas nosi ime “Gortanova uvala”. Godine 1953. njegovi posmrtni ostatci preneseni su sa groblja Monte Giro u Puli u monumentalnu grobnicu podno Berma, gdje je i rođen. Svojim hrabrim držanjem ubrzo je postao simbol nacionalne i antifašističke borbe Istre.

Njegovi suborci Živko Gortan, Viktor Baćac, Dušan Ladavac i Vjekoslav Ladavac na suđenju dobili su svaki po 30 godina strogoga zatvora i 10 godina policijskoga nadzor. Kazna im je u nekoliko navrata smanjivanja, da bi na koncu 1938. godine bili pušteni uvjetno na 5 godina, s obvezom javljanja policiji.

Milan Antolović, predsjednik Udruge antifašista Pazina podsjetio je u svom obraćanju na ovu revolucionarnu akciju mladih idealista koja je imala odjek ne samo u Istri već i širom Europe. Istaknuvši kako je akcija Gortanovaca bila jedina vojna aktivnost protiv fašističkog režima na području cijelog područja tadašnje Kraljevine Italije. Uz minutu šutnje odana je počast svim poginulim borcima.

Na primjeru antifašističkih boraca iz prošlih vremena, i danas možemo aktivno pružati otpor idejama rasne, nacionalne, vjerske i druge netrpeljivosti, prije svega edukacijom mlađih naraštaja.

Pročitajte još...