VREMEPLOV KROZ 50 GODINA DRUŠTVA LIKOVNIH STVARATELJA (1/4): od prve izložbe u Domu JNA do ogromne produkcije radova

Plakat s prvih izložbi likovnih stvaratelja

Društvo likovnih stvaratelja Pazin u proteklih je pedeset godina obilježilo kulturni život Pazina. Stoga ćemo u četiri nastavka pružati pregled rada ove udruge koja je od skromnih početaka prošla put do osamostaljivanja kroz udrugu te današnju brojku 23.955 posjetitelja njihovih aktivnosti.

Iz skromnih početaka 1975. godine, kada su prvi izlagači predstavili svoja umjetnička djela na izložbi slikara – amatera Pazinštine, rasla je priča satkana od entuzijazma, stvaralačke strasti i upornosti.

Godine 1982. tadašnja Likovna grupa, okupljena pod okriljem kulturno-umjetničkog društva, započinje put prema oblikovanju zajednice umjetnika i ljubitelja likovnog izraza. Izlaganjima, uređivanjem prostora i građenjem identiteta tijekom desetljeća izazova Društvo likovnih stvaratelja borilo se za svoj komadić prostora – fizičkog, društvenog i duhovnog i posljedično tome stvaralo je prepoznatljivo mjesto u kulturnom životu Pazina i šire središnje Istre.

…skriveni od znatiželjnih pogleda u nekom kutu svojih stanova

Začetci Društva likovnih stvaratelja Pazin, nekad Likovne grupe, sežu u 1975. godinu. Ivan Ladavac, tadašnji upravitelj Doma JNA Pazin (današnje zgrade Trgovačkog suda u Pazinu), okupio je grupu likovnih amatera Pazinštine kako bi povodom Dana Jugoslavenske narodne armije priredio prigodnu izložbu, ali i javnosti predstavio rad tih slikara za dušu široj javnosti.

Prva izložba još neosnovane Likovne grupe otvorena je 19. prosinca 1975. godine u tadašnjem Domu armije pod nazivom Radničko kulturno stvaralaštvo. Prvu izložbu činila su 33 rada akademski obrazovanih pojedinaca s iskustvom u prezentaciji umjetnosti – Aliete Monas-Plejić, Tomislava Šena i Marija Škrgata, ali i umjetnika – amatera bez iskustva, no sa željom i afinitetom prema umjetnosti – Mihaela Čeplea, Srećka Dobrile i Klaudija Žigantea.

-Sjećam se da sam utrošio sate i dane u pronalaženje ovih amatera, slikara za svoju dušu, skrivenih od znatiželjnih pogleda u nekom kutu svojih stanova. A nije bilo lako ni nagovoriti ih da svoje radove iznesu na izložbu, rekao je tada Ivan Ladavac.

Nekadašnji Dom JNA, danas Trgovački sud u Pazinu

Sljedeće 1976. godine održana je druga izložba na kojoj su, uz prethodno spomenute, izlagali i Ivan Hekić, Ivan Ladavac, Anton Meden, Anton Rabak i Neven Šperanda.

Od 1976. godine izložbe su redovno organizirane povodom 1. maja – Dana rada ili drugog važnog datuma, većinom u prostorima Etnografskog muzeja Istre u okviru manifestacije Radničko kulturno stvaralaštvo.

Iako malobrojna, očuvana dokumentacija (u kontekstu muzejske, arhivske i/ili privatne zbirke) svjedoči o važnom pokretu koji predstavlja temelj amaterskog likovnog stvaralaštva u Pazinu.

Zanimanje javnosti za prve realizirane izložbe i izlagače pod okriljem Grupe potaknulo je širenje grupe pristupanjem novih izlagača. Od pet izlagača 1975., deset 1976. godine, broj izlagača do 1982. godine narastao je na njih 29. Izlagači su se okupljali jednom godišnje prilikom produkcije skupne, zajedničke izložbe, a krajem 1980.-ih započeli su pripremati samostalne izložbe.

Formalizacija rada udruge i promišljanje o prostoru za njezin fizički rad obilježili su prvih pet godina djelovanja i izlaganja umjetnika – amatera te je 1982. godine grupa dobila svoj prvi prostor za rad u zgradi Narodnog sveučilišta (nekadašnji prostor knjižnice u dvorani Mirna, danas se u njoj nalazi trgovina Bipa).

Na poticaj Ivana Ladavca kao inicijatora okupljanja likovnih amatera, Marije Ivetić ispred Etnografskog muzeja Istre i Ivana Jakovčića kao predsjednika Radničkog kulturno-umjetničkog društva Roženice 19. veljače 1982. godine formiran je Inicijativni odbor za osnivanje Likovne grupe kao samostalne udruge u sastavu Mihael Čeple, Mirjan Rimanić, Nevio Ćus, Anton Meden, Tomislav Šen, Ivan Hekić i Anton Rabak.

Izložba u Kaštelu o povijesti DLS-a puna je kvalitetnog materijala

Prva voditeljica udruge bila je Marija Velan koju 1983. godine mijenja Mihael Čeple i ostaje na čelu Grupe ostaje sljedećih šest godina. Grupa je 1983. godine započela svoje djelovanje unutar Radničkog kulturno-umjetničkog društva Roženice kao zasebna sekcija sa svojim programom i posebnim financijskim sredstvima u svojem prostoru.

Sredinom 1983. godine Grupi je dodijeljen novi prostor za rad na tadašnjem Trgu Otokara Keršovanija (danas Trg male fontane) koji su od 15. srpnja do 12. prosinca uredili članovi Grupe s 470 radnih sati te sponzorstva pazinskih tvrtki, pogona i pojedinaca. Otvorenje je svečano proslavljeno 21. prosinca 1983. godine otvorenjem skupne izložbe članova povodom 1000. obljetnice prvog spomena Pazina.

Grupa je tijekom obljetničke 1983. godine bila aktivna i u akcijama uređenja starogradske jezgre oslikavanjem i izradom murala na fasadama zgrada u središtu grada.

Izradu murala s prikazom Pazina prema J. W. Valvasoru na zgradi prodavaonice Borovo u Ulici 9. rujna (danas Ulica 25. rujna) predvodio je Tomislav Šen.

Izradu murala Prozor u svijet oslikanog na istočnom zidu zgrade ugostiteljskog obrta Bombonijera u istoj ulici vodio je Mirjan Rimanić.

Od 1983. godine broj članova Grupe raste, kao i broj organizirani samostalnih i skupnih izložbi, ali i ostvarenih suradnji sa sličnim udrugama Istre, Rijeke i Hrvatske, poduzećima, obrazovnim i kulturnim ustanovama… Članovi Grupe redovito sudjeluju na festivalima mladih Zajednice

Općine Rijeka i susretima Radničkog kulturnog stvaralaštva što je postavilo temelje daljnjih gostovanja članova izvan Pazina, ali i drugih likovnjaka i suradnika u Pazinu.

U prvom razdoblju organiziranja i uspostavljanja rada Grupe, od 1975. do 1984. godine, realizirano je devet skupnih i četiri samostalne izložbe. Izlagali su Aleksandra Jedrejčić (1983.), Alieta Monas Plejić (1979.) te Tomislav Šen i Đulio Zulijani (1984.). Iako navedene aktivnosti predstavljaju skroman početak rada, gostovanja članova Grupe u Labinu, Leskovcu, Petrinji i Rijeci pokazat će kasniji zalet u radu, organizaciji i prezentaciji rada Grupe.

Iako malobrojni, članovi i izlagači navedenog razdoblja (njih 29) producirali su impozantnih 299 radova!

Izložbena je djelatnost popraćena pozivnicama, deplijanima i plakatima izložbi koji se najvećim dijelom čuvaju u fundusu Muzeja grada Pazina. (tekst za izložbu: Maja Zidarić Pilat, prilagodio: Anton Finderle)

Pročitajte još...
Pročitajte još...