Dr. Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave u jednokratnoj Vladi Tihomira Oreškovića, inače znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu, jedna je uz sadašnjeg dekana zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivana Koprića, nedavno je ponovno bila u žiži javnosti.
Gotovo sizifovskom upornošću istražila je registar koji se vodi na razini države te došla do zaključka da lani gotovo polovica općina u Hrvatskoj ili njih čak 186 ili 43,5 posto nema registriranog niti jednog korisnika.
Pod proračunskim korisnikom smatraju se ustanove čiji je isključivi osnivač općina, grad ili više jedinica lokalne samouprave, čiji se rashodi za zaposlene i materijalni rashodi osiguravaju u proračunu jedinice lokalne samouprave i koji ostvaruju prihode iz proračuna jedinice ili na temelju javnih ovlasti, zakona i drugih propisa u iznosu 50 posto ili više od svojih ukupnih prihoda.
Od 253 općine ili čak 57 posto koje tada nisu imale registriranog upisanog proračunskog korisnika, do lani je 38 općina je iskoristilo mogućnost primanja potpore iz državnog proračuna i dobrovoljno se spojilo s gradom i jednom ili više općina. Mahom su takve općine i gradovi osnivali zajednička trgovačka društva ili ustanove koji pružaju usluge građanima, i to uglavnom zajednička komunalna društva, a od ustanova dječje vrtiće, gradske knjižnice i čitaonice. Najviše takvih gradova i općina je bilo i u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj županiji. (preuzeto iz Slobodne Dalmacije ).
Ilustracije radi, na prste jedne ruke, dodaje, mogu se nabrojati općine koje imaju općinski muzej, a knjižnice i čitaonice je osnovalo samo 66 općina, dok su četiri zajedničke knjižnice osnovane od 2022., do 2024. godine dobrovoljnim funkcionalnim spajanjem nekih općina i gradova.
Pandemija koronavirusa aktualizirala je temu teritorijalnog preustroja Hrvatske. Ograničavanje napuštanja mjesta prebivališta i izdavanje gotovo milijun e-propusnica za mnoge je bio još jedan dokaz apsurdnosti postojanja 555 jedinica lokalne samouprave – općina i gradova te 20 županija i Grada Zagreba. Stručnjaci, ali i neke političke stranke predlažu znatno smanjenje broja općina i gradova, na njih stotinjak, te ukidanje županija i stvaranje pet-šest regija.
– No teritorijalne promjene bez orijentacije upravljanja na pružanje javnih usluga građanima prema načelu životne i poslovne situacije nemaju osobitog smisla. Sadašnji sustav monocentričnog centraliziranog upravljanja treba zamijeniti modelom policentričnog razvoja Hrvatske – objašnjava prof. Koprić i dodaje da, ako se ide u tom smjeru, nužno je stvaranje 120-130 temeljnih lokalnih jedinica koje predstavljaju prave životne, organske zajednice lokalnog stanovništva, uz očuvanje manjih lokalnih zajednica, ponajprije općina, u formi submunicipalne participacije i identiteta, kao i zamjena županija regijama. Prof. Koprić ističe da je ključno da se reforme provedu u fazama. Prva faza – institucionalizacija suradnje gradova i općina koji čine jedinstvene, organske, životne cjeline, poručuje Koprić, može se provesti i prije lokalnih izbora koji slijede u svibnju 2021., govorio je u intervjuu Večernjem listu u jeku pandemije u svibnju 2020. godine.
Sustav se nije promijenio jer je to vrlo osjetljivo političko pitanje. Središnja Istra primjer je velike rascjepkanosti i ne pretjerane racionalnosti u organizaciji. Tako najmanje naseljena JLS ima 836 stanovnika dok je najbrojnija ima 1.736. Broj stanovnika bivše Općine Pazin je pao s 19.006 – 1991. godine za više od 2.000 stanovnika na 16.979 po posljednjem popisu, dakle za jednu JLS s najviše.
S jednog „upravljača“ Središnja Istra je došla čak na osam.
Nedavno izašli podaci govore da tih osam čelnih osoba ima sljedeće bruto plaće (bit će poredani po veličini bez navođenja imena): 1. 4.504,76 eura; 2. 4.409,69 eura; 3. 4.196,96 eura; 4. 3.877,21 eura; 5. 3.314,58 eura; 6. 2.882,25 eura; 7. 2.743,50 eura i 8. 1.542,59 (volonterska naknada). Zbirno za ovu se namjenu mjesečno izdvaja iz džepa poreznih obveznika 27.381,63 eura, na godišnjoj razini radi se o 328.580,28 eura, a za razdoblje mandata 1.314.321,12 eura ili ako vam je lakše u kunama, nešto ispod 10 milijuna kuna.
Broj JLS-ova na području Središnje Istre je toliki da vjerojatno neće sve imat ni dva kandidata/kandidatkinje za načelnika/načelnicu. Središnja Istra šampion je međusobne povezanosti i suradnje, bez obzira na političku šarolikost, a u posljednjem mandatu vlast su obnašali Možemo!, SDP, HDZ, IDS, nezavisni…
Za to su iskorištena sredstva iz Vladinog programa funkcionalnog spajanja, no pitanje je kada će se netko na državnoj razini sjetiti da imati 555 JLS-ova na razini Hrvatske nije baš najfunkcionalnija stvar. A uz stručnjake kakvi su Koprić i Jurlina Alibegović, prije ili poslije morat će se poslušat i krenuti u reformu rada jedinica lokalne samouprave.
