U pazinskom Kaštelu održan je svečani koncert „20. Sjećanje na Cvetka i Senku“, kojim je ujedno obilježena i 30. obljetnica kontinuiranog djelovanja Folklornog društva Pazin. Svečanost je bila dio programa obilježavanja Dana Grada Pazina te je okupila brojne posjetitelje, bivše i sadašnje članove Društva, uzvanike i prijatelje folklora.
Emotivna večer bila je posvećena dugogodišnjim voditeljima Cvetku Benaziću i Jasenki Štefanić, čiji je rad ostavio dubok trag u razvoju istarske i hrvatske folklorne scene te u stvaranju prepoznatljivog identiteta Društva.
Koncert je otvorila pjevačka sekcija Folklornog društva Pazin, koju vodi Myriam de Bonte, izvedbama pjesama „Dekla je po vodu šla“, „Titrala se lipa Mare“ i „Pojmo, pojmo“, uz nastup ispod Volte pazinskog Kaštela. Uslijedio je kratki uvodni video koji je prikazao pripreme članova Društva, naglašavajući dugotrajan i predan rad koji stoji iza svakog nastupa.
Program je nastavljen pozdravnim govorima i obraćanjima uzvanika, među kojima su bili predstavnici lokalne i regionalne samouprave te kulturnih institucija, uz zahvalu na doprinosu očuvanju tradicijske kulture.
Uvod u cjelokupni program i njegovo scensko oblikovanje vodili su Davor Zović i Vilma Mlekuš, dugogodišnji voditelji Folklornog društva Pazin, koji su svojim radom, iskustvom i predanošću doprinijeli kvaliteti izvedbi te cjelokupnoj organizaciji i umjetničkoj koncepciji večeri.
Tijekom večeri Folklorno društvo Pazin izvelo je niz koreografija koje su obilježile različita razdoblja njegova rada. Posebno su se istaknuli Boncar i Starinski ples, Cotić, plesovi Jezera s otoka Murtera, Stari splitski plesovi, Dolenjski valcer te Balun, kao jedan od najprepoznatljivijih istarskih plesova.
Svaka točka bila je popraćena detaljnim predstavljanjem njezina nastanka, koreografa i voditelja, čime je publici približena važnost dugogodišnjeg stručnog rada i suradnje s etnomuzikolozima i koreografima poput Darija Marušića, Gorana Farkaša i Koviljke Marečić.
Poseban naglasak stavljen je na očuvanje i rekonstrukciju starijih istarskih plesova, koji su zahvaljujući radu Društva ponovno vraćeni na pozornicu i sačuvani od zaborava.
Veliku pozornost i emotivne reakcije publike izazvali su nastupi dječje sekcije, koja broji članove od 5 do 10 godina, koje vodi Vilma Mlekuš. Najmlađi folkloraši izveli su koreografije „Promjena“ i „Sette Passi“, recitacije „Ča bi rekli“ i „Moja zemlja“, te pjesmu „Pipa“, pokazujući kako se tradicija uspješno prenosi na nove generacije.
Njihov nastup nagrađen je dugotrajnim pljeskom, a organizatori su istaknuli kako upravo dječji program predstavlja temelj budućnosti Društva.
U programu je sudjelovalo i Kulturno-umjetničko društvo „Zora“ iz Piškorevaca, jedno od najstarijih društava Đakovštine, koje je predstavilo splet slavonskih pjesama i kola. Njihov nastup dodatno je obogatio večer i potvrdio važnost međuregionalne suradnje folklornih društava u Hrvatskoj.
Retrospektiva tridesetogodišnjeg djelovanja bila je prilika i za prisjećanje na bivše voditelje, predsjednike i članove Društva. Kroz videozapise, razgovore i scenska obraćanja prisutni su se prisjetili osoba koje su svojim radom oblikovale povijest Folklornog društva Pazin.
Uručene su zahvalnice bivšim voditeljima i suradnicima, kao i obiteljima preminulih članova, čime je izražena zahvalnost za njihov dugogodišnji doprinos očuvanju i razvoju Društva.
Premijerno je izveden koloplet Ličkih pjesama i plesova, nove koreografije u repertoaru Društva. Ovaj nastup donio je snažnu scensku dinamiku i predstavio bogatstvo folklorne tradicije Like, potvrđujući kontinuirani razvoj i umjetničko proširenje repertoara Folklornog društva Pazin.
Svečani koncert u pazinskom Kaštelu još je jednom potvrdio značaj Folklornog društva Pazin koja je u svom djelovanju prerasla kao jedna od ključnih kulturnih institucija u očuvanju i promociji tradicijske baštine Istre i Hrvatske. Spoj mladih i iskusnih članova, bogat program i sjećanja na pionire Društva pokazali su da folklor u Pazinu i dalje živi snažno, prenoseći se s generacije na generaciju, uz sadašnje vodstvo nastavljaju razvijati njegov umjetnički i organizacijski identitet.
