Zanimljivo je bilo u subotu u mikrokozmosu Elija Velana u Književnom parku Dolenji Pucići gdje je prezentirao višemjesečni rad Branimira Červara, Vjekoslava Gašparovića i njega u otkrivanju lokacije Fratrija ili Uležićeva stancija nedaleko Kanfanara, ogromnog benediktinskog samostana od kojih je ostao sačuvan samo jedan zid.
Naime, naizgled čudna pojava usred šume – lijepo isklesani kameni zid vodio ih je ka ogromnom otkriću da je od kamena s te lokacije tristotinjak godina kasnije sagrađena crkvica Svetog Petra u okovima. Osim crkvice dio kamenja završio je i na privatnim kućama, pa se čak i danas mogu naći ostaci u Baratu.
– Samostan na lokaciji Fratrija, napušten je krajem trinaestog stoljeća. Tristo godina kasnije grote su poslužile za izgradnju crkvice sv. Petra u okovima u Baratu. S kamenom benediktinaca podignute su i kuće kolona s jugoistoka koji su dovedeni da bi se ispravila demografska slika poremećena ratom i kugom * Ora et labora, moli se i radi, a rad je jednak trpljenju, naprezanju; preko i posredstvom rada prikazat će ti se Bog, objasnio je Velan na predstavljanju ovog zanimljivog otkrića.
Od benediktinskog samostana i romaničke crkve iz XI. stoljeća ostala je samo gomila kamenja pokrivena stablima i šikarom. Na lokalitet je Velana i rovinjskog arhitekta Gašparovića odveo Branimir Červar, pulski profesor povijesti i etnologije, istraživač tog lokaliteta koji se još naziva i Priko Drage. Ostao je samo jedan zid velike šterne oko koje se razvijao klaustar, što je u svom predstavljanju jako lijepo opisao Gašparović.
U kratkom zapisu Kanfanarac Anton Meden navodi da je samostanska crkva sv. Petra u okovima imala tri vanjske apside. Zidovi su bili ukrašeni lezenama, a s južne strane, ostaci su cisterne. Danas je od crkve i bivšeg samostana ostala samo gomila kamenja.
U Istri su se benediktinci pojavili već u VI. st. (Pula), potom i u drugim hrvatskim zemljama, uglavnom u doba hrvatskih narodnih vladara, i širili su se do XIII. st., od kada Red postupno nestaje. Samostani su im bili žarištima gospodarskog, kulturnog i političkog utjecaja, zaslužni, među ostalim, za širenje i očuvanje glagoljske baštine (hrvatski benediktinci glagoljaši djelovali su u XIV. st. u praškom samostanu Emausy).
O razlozima nestanka benediktinaca u Istri govorio je Gaetano Benčić, kustos Zavičajnog muzeja Poreštine, koji je napomenuo da je njihovom postepenom nestanku kumovao pad broja stanovnika.
-Ne radi se o radu kakvog ga mi poznajemo, to je rad u zajednici i za zajednicu. Naš je rad svijet otuđenja, teško s tim radom do hrane i još teže do Boga, osim ako prihvatimo misao da Bog voli nesretnike, završio je svoje izlaganje Velan.
Opis samog istraživanja opisao je Velan za portal Istra 24, a može se pročitati ovdje. Večer su začinili svojom svirkom duet Goran Farkaš i Dario Marušić.
