Kad Pazinski krov postane kupalište u prvom mjesecu

Facebook
Twitter
LinkedIn
Snimio: Marko Cerovac

Zanimljiva je bila fotografija Srđana Božića iz Pazina koji se je ove subote odlučio okupati na Pazinskom krovu i ništa u tome ne bi bilo neobično da datum ne pokazuje da je riječ o 28. siječnja. Naime, ova je dugogodišnji pazinski zimski kupač i vlasnik obrta za tiskanje S-print u Ulici Velog Jože odlučio na novi iskorak, i kupanje u hladnom lijepom tirkiznom vodopadu koji se nalazi desetak minuta hoda od centra Pazina. Temperature vode bila je negdje između 3 do 4 stupnjeva Celzijevih.

Doduše ovdje se ne radi o nekontoliranom „junačenju“ već o nastavku jedne tradicije koja je započela pred više od 20 godina nakon novogodišnjeg kupanja gdje je sa skupinom pazinskih Trickera, čiji je dugogodišnji član, proslavljao ulazak u Novu godinu. O tome postoje čak i You tube zapis iz 2009. godine koji možete pogledati ovdje.

– Jako se dugo kupam zimi, redovito prakticiram jogu kod Sare Perić Brajković (Samsara yoga, Body & Mind) te koristim metodu disanja Wim Hofa. U subotu mi kupanje nije bila neka drama, a za svaki ulazak u hladnu vodu potreban je oprez, pa sam radi toga i pozvao svog prijatelja. U nedjelju sam bio na kupanju u Poreču, a Pazinskom krovu se vraćam iduće subote čim zagrije, ispričao nam je Srđan Božić.

Što se zbiva kod zimskog kupanja i koje su njegove posljedice?

Uranjanjem tijela u hladnu vodu ili more, koje je u pravilu toplije, dolazi do sužavanja krvnih žila na periferiji tijela i porasta krvnog tlaka. To je zapravo obrambena reakcija kojom tijelo pokušava sačuvati toplinu svojih vitalnih organa. Naglim sužavanjem krvnih žila istiskuje se velika količina krvi i usmjerava prema srcu.

Velika količina krvi dolazi u srce koje započinje s ubrzanim radom kako bi krv isporučilo dalje u organizam. Taj nagli ubrzani ritam može rezultirati fibrilacijom ili nekontroliranim i nefiziološkim otkucajima srca s rezultatom srčanog zastoja i smrti. Stoga, ljudima s problemima sa srcem i tlakom nikako nije preporučljivo kupanje u hladnom moru, kao ni ljudima nenaviknutim na hladne uvjete.

No, postoje cjelogodišnji kupači koji osiguravaju kontinuitet plivanja tako što nastavljaju kupanje iz ljetne sezone na jesensku nekoliko puta tjedno. Iako to djeluje mazohistički, postoje i pozitivni zdravstveni efekti. Nakon dužeg staža zimskog kupanja, je povećanje elastičnosti krvnih žila te time do bolje cirkulacije, krvnog tlaka, prokrvljenosti organa te time boljom opskrbom hranjivim tvarima i kisikom stanica.

Izlaganje hladnoj vodi jača imunološki sustav povisujući razinu limfocita u krvi, te s smanjuju upale, prehlade i respiratorne bolesti. Isto tako smanjuje se količinu slobodnih radikala, a njihova je uloga važna u pojavi malignih bolesti.

Također, neka istraživanja navode i smanjenu potrebu za inzulinom što ide u prilog osobama koje boluju od dijabetesa. Što se psihofizičkog stanja tiče boravkom u hladnom moru tijelo luči cijeli koktel hormona – od serotonina, dopamina, adrenalina, oksitocina i endorfina što utječe na smanjenje stresa i njegove nuspojave. Temeljem toga mnoge studije govore i o pozitivnim učincima kod stanja depresije i anksioznosti.

Uz navedeno valja pridodati i znatno povećanje životne energije i libida, što se prema nekim tumačenjima vezuje uz povećanje razine testosterona.

No, svakako još jednom napominjemo da se prije kupanja valja konzultirati s vašim liječnikom, pogotovo ukoliko prije toga ne postoji kontinuitet u plivanju i nenaviknutost na hladne uvjete.

Pročitajte još...