Emil Daus: “Nemojte diskriminirati djecu prema regiji u kojoj žive!”

Danas se u saborskoj raspravi o Zakonu o strukovnom obrazovanju, predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus, posebno osvrnuo na odredbu Zakona kojom se osiguravaju potpore za polaznike deficitarnih strukovnih zanimanja u slabije razvijenim sredinama i regijama Republike Hrvatske te upitao dokad će se raditi diskriminacija građana Republike Hrvatske po teritorijalnoj pripadnosti.

“Umjesto slabije razvijenih regija i sredina, zakonodavac je trebao propisati da naglasak bude na učenicima slabijeg imovinskog stanja! Na to ćemo sigurno svi pristati, ali na ovo ne! Kakvu poruku šaljete građanima Republike Hrvatske, da nije potrebno težiti razvoju i napretku”, naglasio je Daus te upitao zar učenik u Rovinju, Puli, Rijeci ili Zagrebu vrijedi manje od svojih vršnjaka u nekim manje razvijenim sredinama te apelirao da se djeca ne smiju dijeliti!

Naglasio je da ovo nije prvi put da se razvijeni krajevi naše države diskriminiraju i da ih se putem natječaja degradira, ali je ukazao da je ispod svake razine kada se to radi preko djece jer sukladno Zakonu proizlazi da učenici s razvijenih područja koji se školuju za deficitarna zanimanja, neće moći dobiti spomenutu potporu.

Napomenuo je kako danas malo poslodavaca želi preuzeti odgovornost naukovanja učenika, a da pritom ne dobije od države stimulaciju ili olakšicu te istaknuo kako će ovim Zakonom i postavljenim uvjetima bez osiguranja dovoljnog broja licenciranih obrta, pojedina zanimanja nestati jer sukladno Zakonu obveza mentora kod poslodavca gotovo su iste kao obveze nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi.

“Zamislite si poslodavca s tri djelatnika u nekim godinama, koji osim standardnog rukovođenja poslovima, mora ispunjavati svu propisnu pedagošku dokumentaciju i evidenciju, sudjelovati u izradbi i obrani završnog rada, a za sve to mora imati položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja. Ljudi moji, ma želimo mi majstore obrtnike ili gomilanje birokracije?”, upitao je Daus.

Daus ne može pojmiti da majstor obrtnik koji već 20, 30 godina radi u svojoj struci u svom obrtu, mora polagati ispit znanja da bi primio učenika na praksu jer smatra logičnim da bi takav već odavno propao da ne zna raditi svoj posao.

Ukazao je i na činjenicu da učenici ionako imaju problema s pronalaskom kvalitetnih i stručnih poslodavaca gdje mogu izučiti zanat, a sada im još teoretiziranjem i birokratiziranjem to još više onemogućujemo te istaknuo kako bi ipak trebalo postaviti drukčije kriterije, prema kojima bi poslodavac mogao primati učenika na praktičnu nastavu, bez da polaže ispit, uz uvjet da ima određene godine rada i iskustva iza sebe.

Pročitajte još...