Posljednjih godina prilično su česte dizalice u gradskom središtu Pazina. Od niza zgrada koje su doživjele energetsku obnovu, od centralnih zgrada na Trgu slobode, preko krovišta koje se obnavlja u Ulici Istarskih glagoljaša.
Tako je na red došla i obnova krovišta stambene zgrade u Ulici Matka Brajše Rašana na kućnom broju 4, izgrađena krajem 19. stoljeća. Inače, riječ je o jednoj o reprezentativnijih stambenih zgrada u centru grada, koja u svom stubištu ima znamenitu stropnu fresku. Prije toga obnovljena je derutna fasada 2013. godine, te su uz samu zgradu obnovljene i štukature, pa je na taj način, uz novu fasadu Trgovačkog suda, zablistala i glavna gradska prometnica.
Zgradu je sagradio Antonio Runco, čiji se inicijali nalaze na ulaznim vratima, koja su još uvijek originalna i sačuvana.
U svom radu „Urbanistički razvoj Pazina od početka 16. do kraja 19. stoljeća” je Maja Zidarić Pilat naglasila: „Nekadašnja poštanska ulica danas nosi ime Ulice Matka Brajše Rašana i glavna je gradska prometnica. Njena se izgradnja i urbanizacija nastavila na onu Pristave i Nove ulice, a tijekom 19. stoljeća postupno je preuzela njihovu ulogu.
Nasuprot zgradi vojarne sagrađena je u zadnjem desetljeću 19. stoljeća još jedna od nekoliko građevina u vlasništvu veleposjednika i trgovca vinom i žitaricama Antonija Runca. Bila je velika uglovnica s prizemljem s dvama ulazima (na uglu i u jednoj bočnoj ulici) i velikim brojem dvostrukih prozorskih otvora. Prizemni je dio, kao i kod ostalih poslovno – stambenih objekata sagrađenih u isto vrijeme, naglašen obrađenim kamenim blokovima te horizontalnim istakom. Fasada gornjih etaža je bila prekrivena žbukom, a ugaoni je dio naglašen kamenim oblogom…”
Zanimljivi su i nazivi današnje Rašanove ulice, koja je u prošlosti nosila imena Poštanske i Nove ulice, a u vrijeme Italije i naziv po ekscentričnom talijanskom pjesniku i političaru Gabrieleu D’ Annunziju. Ovaj je pak, zajedno s 2.600 legionara (ardita) krenuo iz Ronchija prema Rijeci i utvrdio Talijansku regenciju Kvarnera. Godine 1920. napisao je tzv. Ustav Kvarnera, dokument s avangardnim elementima, kombinacijom korporativizma, anarhizma i elemenata rane fašističke ideologije.
