“Lei” je tročlani rock sastav nastao 2020. godine, kojeg čine Mauro Budak (gitara/vokal), Ivan Banović (bas gitara) i Denis Šerer (bubanj), a iza sebe već imaju singl “Modra”.
“Lei” je tročlani rock sastav nastao 2020. godine, kojeg čine Mauro Budak (gitara/vokal), Ivan Banović (bas gitara) i Denis Šerer (bubanj), a iza sebe već imaju singl “Modra”.
U subotu je pazinski Kaštel bio poprištem jedne zanimljive manifestacije – Festivala fantastične književnosti na kojem je predstavljena je zbirka kratkih SF i fantasy priča “Priče o Davoru Šišoviću”.
Kraj godine je uobičajeno vrijeme prisjećanja na trenutke koji su obilježili godinu na izmaku. A bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka, kao i u svakoj godini do sada.
Zakon o izbornim jedinicama vraća se ponovno u saborsku raspravu i očekuje nas burna rasprava slijedeći tjedan. No, zakon se nažalost vraća u proceduru samo zbog forme, ali ne i zbog sadržaja.
„Dobro jutro šinjora poštinka!
Bin kupi tri bilježnice na crte, dvi na kocke, ovaj libar, tri „lumina“ za na cimiter i još ćete mi objasnit ovo za satelit, ča ste mi zadnji put nudila.
I škužajte ča vas to pitan baš u „Pošti“, ma znate forši ča je s pošton, će doć taj misec?“
Ovako će otprilike izgledati jutro u nekom poštanskom uredu u središnjoj Istri, ako se uskoro nešto hitno ne promijeni. Ili je negdje već počelo ovako izgledati.
Klub zastupnika IDS-a pred nešto više od dva mjeseca podnio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, koji se zahvaljujući potpisima 31 oporbene zastupnice i zastupnika prošlog tjedna našao na dnevnom redu rasprave.
Radi se o malim dopunama navedenog zakona, koje imaju za cilj da općine i gradovi preuzmu dio odgovornosti te kroz komunalno redarstvo pomognu državnom inspektoratu – građevinskoj inspekciji kako bi se bespravna gradnja mogla zaustaviti u samom startu. Dakle, u trenutku kada je šteta za prostor, okoliš, lokalnu zajednicu i državu najmanja.
Logičan, dobronamjeran prijedlog, došao s lokalne razine kao odgovor na nedostatak građevinskih inspektora i veoma spore procese. Štoviše, prijedlog koji nudi pomoć od strane lokalne samouprave na terenu s ciljem sprječavanja bespravne gradnje u njenom samom nastajanju, što je mnogo prihvatljivije od kasnijeg rušenja višekatnih građevina.
Prijedlog je kroz raspravu koja je trajala četiri sata dobio podršku oporbenih zastupnica i zastupnika različitih političkih opcija, među kojima ima sadašnjih i bivših čelnika lokalnih samouprava, ali i arhitekata i građevinskih inženjera, kao i onih koji su došli iz sustava koji se bavi prostornim uređenjem. Svi su oni prepoznali važnost i dobru namjeru ovog zakonskog prijedloga.
Svi oni jesu, ali zastupnice i zastupnici vladajuće većine nisu. Nisu, jer su morali braniti mišljenje Vlade RH, koja nije prihvatila naš prijedlog.
Bez obzira što se u mišljenju Vlade RH navodi kako je prepoznat problem i kako je potrebno reagirati u izmjene postojećih zakona, nije bilo dovoljno razuma, hrabrosti i mudrosti za iskoristiti ovaj trenutak. Trenutak u kojem su vladajući mogli predložiti amandmane koji imaju za cilj poboljšati naš prijedlog. Ili, u ovih 60 dana od kada smo uputili prijedlog u proceduru, predložiti svoj potpuno novi prijedlog kojeg bi, ako ima isti cilj, bez problema mi podržali. Kao što smo i do sada podržali ono što smo smatrali da je dobro za ovu zemlju.
Ali, nisu mogli. Nisu, jer je dopunu zakona predložio oporbeni klub zastupnika.
Nisu mogli prihvatiti, iako sam u ime predlagatelja pokušao cijelu raspravu držati nadstranačkom i izbjegavao svako politiziranje, jer sam duboko uvjeren da je zaštita prostora pitanje nacionalnog interesa i da tu nema mjesta politikanstvu.
Međutim, podržati nešto što dolazi iz redova oporbe, koliko god imalo dobre namjere i logične prijedloge, u hrvatskoj parlamentarnoj demokraciji je još uvijek neprihvatljivo.
I zato smo tu gdje jesmo. Daleko od sadržaja, još dalje od rješenja, s tek nešto malo doživljaja koji zabavljaju mase.
Svi oni od lokalne do nacionalne političke razine koji su bili isključivi, na kraju i sami bivaju isključeni. No, nisu oni važni, već šteta koja se u međuvremenu dogodi i to što vrijeme nepovratno leti. Kako u ovom, tako i u ostalim svakodnevnim primjerima. A povratka nema.
Velika je vjerojatnost da će do kraja godine u saborsku proceduru doći sličan prijedlog od strane Vlade RH, koji ima za cilj bolje regulirati problematiku bespravne gradnje. Nažalost, do tada će proteći još dovoljno vremena i pojaviti će se još bespravno sagrađenih objekata na poljoprivrednim i šumskim zemljištima izvan građevinskih područja naselja.
A mogli su sve riješiti odmah. Možda i bi, da prijedlog dopuna zakona nije došao od strane oporbenog Kluba zastupnika.
Mogli su, ali nisu htjeli.
Novi vlak na istarskoj pruzi. Kreće se i s modernizacijom sedam željezničko cestovnih prijelaza, od toga većina na Pazinštini. Rekli bi, napokon se nešto pokrenulo, trud i stalni pritisak se polako počeo isplaćivati. I to treba pozdraviti. Kao što treba pozdraviti najave da će doći još novih vlakova, modernijih, komotnijih i ono najvažnije – sigurnijih. Zato sam i osobno nedavno pohvalio odgovorne u HŽPP-u i resornom ministarstvu na ovom malom, ali važnom koraku prema revitalizaciji željeznice u Istri.
Prekrasni sportski dani su iza nas. Bronca u Kataru i na trenutak opet svi ujedinjeni u općenarodnom veselju. Neki novi klinci nažicali starce da im kupe novu loptu koju već nabijaju po dvorištu ili obližnjem igralištu i sanjaju kako će i oni jednog dana igrati na nekom velikom natjecanju.
Svjedoci smo povijesnih trenutaka! Europski parlament velikom većinom glasova podržao je ulazak Hrvatske u „Schengen“, a uskoro očekujemo još i odluku Vijeća Europske unije koja će to potvrditi. Dakle, postajemo punopravna članica tog europskog prostora, bez unutarnjih graničnih kontrola. Nije potrebno ni posebno naglašavati što to znači za pogranična područja, poput naše Istre, ujedno i najvažnije turističke regije u zemlji. Čestitke svima koji su doprinijeli tom cilju!
Piše: Emil Daus, saborski zastupnik
U svom dosadašnjem parlamentarnom iskustvu svjedočio sam mnogim kvalitetno pripremljenim zakonima, koji su rađeni iz dobre namjere s ciljem kvalitetnijeg uređenja društva u kojem živimo. Više se puta znalo dogoditi da su se u obzir uzimali i kvalitetni prijedlozi oporbe, od kojih su se neki i ugradili u same zakonske prijedloge. Također, mnogi su zakoni izglasani jednoglasno ili velikom većinom zastupnica i zastupnika. I to iz jednostavnog razloga što su bili dobri.