U današnjem svijetu i u današnjem životu koji je podvrgnuti modernoj tehnolgiji postavlja se pitanje koliko naša djeca znaju o prošlim običajima i jesu li ih svjesni. Znaju li uopće roditelji?
Koliko roditelji djecu uče o tome ili su (smo) se i sami prepustili zamahu modernog života? Prepustimo li sve da tehnologija odrađuje za nas, gdje su onda čari života, ona sitna zadovoljstva nakon napora?
Kako se vremena i generacije mijenjaju, ono što je našim nonićima bila svakodnevica, današnjoj djeci je priča iz nekog drugog vremena. Zamislite samo priču o obitelji koja se okupljala oko stola, svaki dan jela kuhano jelo iz pravih, keramičkih tanjura. U svijetu brze hrane i jednokratne ambalaže.
Današnjoj je djeci zanimljivo čuti da se riba nekad lovila u moru, a ne kupovala u “Lidlu”.
Kako bi uopće mogla razumjeti napor nekadašnjih ljudi i vrijeme uloženo u izgradnju istarskih suhozida, kada kuće “niču” sa svih strana u doslovno nekoliko dana?
Možda će učeći o starim običajima, nova generacija shvatiti da su “nekad” sastavni dio kućanstava bile televizije, i da se obitelj oko njih okupljala za praćenje neke serije – svaki dan u isto vrijeme. 🙂
Te su priče više od pukih informacija; one govore o drugačijem shvaćanju zajednice.
Digitalni fosili
Današnja djeca ne znaju što su digitalni aparati koji su nas pratili u važnim prigodama, putovanjima, maturalnim zabavama i svečanostima, bilježeći bezbroj fotografija. Jednog će im dana netko objašnjavati proces slanja fotografija iz uređaja na uređaj, a susrest će se s “fosilima” poput CD-a ili USB sticka.
Mogli bi nabrajati u nedogled – sigurno je da se s napretkom i promjenom vremena mijenjaju i navike i stil života. Poslovi se skraćuju, procesi su ubrzani, koraci preskočeni, i zbog toga su “novoj” djeci ti koraci, naravno, nepoznati.
Teško je reći koliko smo napredni, a koliko zaostali. No, ako bi postojao neki “kvocijent tradicijskog identiteta”, u središnjoj Istri bi on bio vrlo visoko.
U društvenom životu, u raznim sferama, zna se čuti kako su “domaća” djeca pitomija i bolja od gradske. Da, to nije ništa novo – ruralne sredine su smirenije u tom smislu. U čemu je štos? Možda u življenju bliže prirodi, boljoj povezanosti s njom, u manjim sredinama s manje ljudi, gdje su ljudi povezaniji i time imaju više empatije jedni za druge.
Cijeniti staro, prigrliti novo
Kada se sve uzme u obzir, izgleda da treba pronaći točku u kojoj sigurno napredujemo i možemo prigrlimo sve novosti, ali u kojoj s poštovanjem pamtimo i ne odbacujemo one vrijednosti koje nikad neće zastarjeti. Pronaći točku u kojoj nam je život olakšan, nepotrebni procesi skraćeni, ali u kojoj se nećemo odreći onih vrijednih stvari u životu – to je izazovna zadaća za suvremenog čovjeka i roditelja.
Ne želimo da nas lagodnost današnjeg života “osakati” osjećaja pripadnosti, povezanosti s prirodom. Također, upitno je poštovanje prema radu općenito, a da ne govorimo da su na udaru strpljenje, snalažljivost, upornost…
Mjesta za posjet s djecom
Istra nudi brojna mjesta posvećena očuvanju i prenošenju starih tradicija i baštine, prilagođena za posjet s djecom. Posjet ovakvim mjestima može biti neprocjenjiv način da djeca iz prve ruke dožive dašak prošlosti i razumiju odakle dolazimo.
Tematski Park Sanc. Michael, Savičenta: Interaktivni park koji djeci omogućuje da kroz igru i zabavu dožive srednjovjekovni život
Etnografski muzej Istre, Pazin: Smješten u Pazinskom kaštelu, ovaj muzej nudi uvid u tradicionalni život i običaje Istre. Kroz zbirke narodnih nošnji, alata, predmeta svakodnevne uporabe i poljoprivrednih strojeva, djeca mogu doživjeti kako su ljudi živjeli nekad. Muzej često organizira radionice i događanja prilagođena djeci
Eko-muzej Kuća o batani, Rovinj: Posvećen batani, tradicionalnoj rovinjskoj ribarskoj brodici, i prikazuje bogatu ribarsku tradiciju Rovinja. Djeca mogu naučiti o povijesti ribolova, vidjeti izložene batane i sudjelovati u radionicama. Muzej je interaktivan i edukativan.
Traktor Story, Nova Vas: Muzej posvećen povijesti poljoprivrede i traktorima, gdje djeca mogu vidjeti stare poljoprivredne strojeve i naučiti o nekadašnjem radu na zemlji.
Agroturizmi i OPG-ovi diljem Istre: Mnogi od njih njeguju stare običaje i proizvodnju tradicionalnih proizvoda. Nude obilaske imanja i mogućnost sudjelovanja u sezonskim poljoprivrednim aktivnostima.
