Na brežuljku iznad plodne doline, pet kilometara sjeverozapadno od Pazina, smjestio se Beram, jedno od istarskih naselja s najdužim kontinuitetom naseljenosti.
Danas poznat najviše po sjajnoj i veoma posjećenoj konobi Vela Vrata na ulazu u mjesto, ranije je bio poznat i po znamenitim srednjovjekovnim freskama, ovaj gradić čuva i tragove prapovijesnog života, nekadašnjih utvrda i burnih stoljeća istarske povijesti.
O davnim stanovnicima svjedoči nekropola podno naselja, koju je 1883. istraživao Andrea Amoroso, pronašavši 172 grobne žare. Položaj na uzvisini pružao je zaštitu, a okolna zemlja mogućnost obrađivanja. Novi dio naselja poslije se razvijao u polju ispod stare jezgre, uz ratarstvo i stočarstvo kao tradicionalne djelatnosti stanovništva.
Uz sve povijesne ljepote, danas ljudi u Beram najviše dolaze zbog – konobe Vela Vrata
U pisanim dokumentima Beram se prvi put spominje 911. godine, u darovnici kralja Berengara tršćanskom biskupu. Srednjovjekovno naselje bilo je opasano bedemima, a njegovu prošlost i danas otkriva zrakasti raspored ulica koje vode prema središnjem trgu. Sačuvani su i nazivi Vela i Mala vrata: kroz prva se ulazilo na mjestu današnjeg cestovnog prilaza, dok su kroz druga stanovnici odlazili prema svojim njivama.
Kao dio Pazinske knežije, Beram je imao važnu obrambenu ulogu u sukobima s Venecijom, ali je zbog toga često trpio napade i razaranja. Status gradića dobio je 1578. godine, a njegova sačuvana jezgra podsjeća na vrijeme kada su bedemi i položaj na brdu bili presudni za sigurnost stanovnika.
Najpoznatije beramsko blago nalazi se približno kilometar sjeveroistočno od naselja, u grobljanskoj crkvi svete Marije na Škrilinah. Njezine su freske 1474. dovršili Vincent iz Kastva i njegovi suradnici. Među prizorima iz Marijina i Kristova života posebno se ističe veliko Poklonstvo triju kraljeva, dok najviše pozornosti privlači Ples mrtvaca.
Beram iz zraka
Na toj fresci smrt okuplja pripadnike različitih staleža: papu, kralja i kraljicu, trgovca, vojnika, prosjaka i dijete. Poruka je jasna – pred smrću su svi jednaki. Posebno je upečatljiv trgovac koji je pokušava podmititi zlatnim dukatima, dok kostur sviranjem gajdi daje ritam povorci.
Freske nisu uvijek bile vidljive. Tijekom barokne obnove crkve u 18. stoljeću dio oslika bio je oštećen, a zidne slike prekrivene premazom. Ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine, čime je Beram vratio javnosti jedno od najvrjednijih ostvarenja istarske srednjovjekovne umjetnosti.
Vrijedne detalje čuva i župna crkva svetog Martina u središtu mjesta. Današnje zdanje podignuto je 1910., a iza glavnog oltara sačuvano je gotičko svetište starije crkve iz 1431. godine. Oltarnu sliku svetog Martina na konju izradio je poznati hrvatski slikar Celestin Medović. Iza crkve nalazi se rodna kuća antifašista Vladimira Gortana, dok je na beramskom groblju pokopan skladatelj Slavko Zlatić, čiji je stvaralački rad snažno obilježila istarska pučka glazba.
