Obnova istarske željeznice, jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata posljednjih desetljeća na području središnje i sjeverne Istre, otvorila je i pitanje o kojem se posljednjih mjeseci intenzivno govori u drugim dijelovima Hrvatske – skladištenju drvenih željezničkih pragova impregniranih kreozotom.
U Karlovcu i Siraču upravo su velike količine takvih pragova izazvale prosvjede i pritužbe stanovnika koji žive u njihovoj neposrednoj blizini. Istodobno, na istarskoj pruzi traje velika obnova, a među lokacijama na koje se doprema materijal i pragovi nalaze se Lupoglav, Borut i Cerovlje.
Što je zapravo kreozot?
Kreozot je sredstvo koje se desetljećima koristi za zaštitu drva od propadanja, zbog čega je svoju primjenu pronašao i kod drvenih željezničkih pragova. Problem je u njegovim svojstvima.
Europska agencija za kemikalije (ECHA) navodi da je kreozot smjesa koja sadržava stotine različitih tvari, uključujući policikličke aromatske ugljikovodike. Prema europskim pravilima klasificiran je kao karcinogen kategorije 1B, a ispunjava i kriterije za postojanu, bioakumulativnu i toksičnu tvar.
Njegova uporaba ipak nije potpuno zabranjena.
Europska komisija 2022. godine obnovila je odobrenje za korištenje kreozota u vrlo ograničene svrhe, među kojima su upravo željeznički pragovi. Obrazloženje je da za određene primjene još ne postoje odgovarajuće alternative te da bi potpuna zabrana imala nerazmjeran negativan učinak. Odobrenje je, međutim, vezano uz niz uvjeta kojima se izloženost ljudi i okoliša mora svesti na najmanju moguću mjeru.
Europski propisi posebno navode da drvo tretirano kreozotom tijekom skladištenja ne smije biti dostupno javnosti, dok se kod svježe tretiranog drva traže mjere kojima se sprječava izravno otjecanje u tlo, kanalizaciju ili vodu.
HŽ Infrastruktura više ni ne prodaje rabljene željezničke pragove građanima. Iz te tvrtke pojašnjavaju kako je europskim pravilima njihova uporaba ograničena na točno određenu namjenu – željezničke pragove.
U Karlovcu građani mjesecima upozoravali na miris
Problem je tijekom 2025. i 2026. godine posebno došao do izražaja u Karlovcu. Stanovnici Banije upozoravali su na velike količine drvenih pragova smještenih na prostoru željezničkog kolodvora te na intenzivan neugodan miris koji se, prema njihovim tvrdnjama, posebno osjećao za toplijeg vremena.
HŽ Infrastruktura odgovorila je kako su pragovi privremeno smješteni na toj lokaciji zbog radova na nekoliko okolnih dionica te da su proizvedeni i impregnirani u skladu s europskim propisima i standardima. Naknadno su pragovi prekriveni ceradom površine 540 četvornih metara.
Sanitarna inspekcija utvrdila je da su se kreozotirani pragovi nalazili na asfaltiranoj i nepropusnoj podlozi te da sama njihova prisutnost na lokaciji nije protuzakonita.
Slična priča ponovila se u Siraču
Gotovo identičan problem pojavio se ove godine u Siraču kod Daruvara, gdje se obnavlja pruga Banova Jaruga – Daruvar.
Mještani Kolodvorske ulice žalili su se da se od kraja prošle godine uz njihove kuće dovoze i skladište pragovi impregnirani kreozotnim uljem. Stanovnici su govorili o intenzivnom mirisu, a pojedini i o iritacijama očiju i grla, glavoboljama i mučninama. Nakon prijava na teren je izašla i inspekcija.
Državni inspektorat naknadno je objavio da je utvrđeno skladištenje veće količine novih bukovih pružnih pragova impregniranih kreozotnim uljem. Prema odgovoru Inspektorata, pragovi se u Siraču ne tretiraju kreozotom, nego u Hrvatsku stižu kao gotovi tretirani proizvodi. Nakon postupanja pragovi su položeni na vodonepropusni sloj i omotani nepropusnom folijom, a Inspektorat je zaključio da nema osnove za daljnje postupanje.
A što se događa u Borutu, Cerovlju i Lupoglavu?
Upravo zbog tih slučajeva zanimljiva postaje aktualna situacija u Istri.
HŽ Infrastruktura provodi projekt obnove približno 50 kilometara pruge od državne granice preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, vrijedan oko 55 milijuna eura. Obnova uključuje i zamjenu tračnica i pragova.
HŽ je potvrdio da su Lupoglav, Cerovlje i Borut među ključnim mjestima za dopremu i istovar materijala.
U informacijama o tijeku projekta navedeno je kako je u tijeku doprema „pragova, tucanika i ostalog kolosiječnog pribora“ u kolodvore Lupoglav, Cerovlje, Borut i Roč. HŽ Infrastruktura naknadno je također službeno objavila da se u kolodvorima Buzet, Lupoglav, Cerovlje i Borut obavlja istovar materijala i priprema za radove na otvorenoj pruzi.
Radovi upravo sada intenzivno traju. Pruga između Buzeta, Lupoglava i Pazina zatvorena je u više višednevnih termina tijekom rujna i listopada, a autobusni prijevoz organiziran je i preko Cerovlja, Boruta i Lupoglava.
Ono što zasad nije javno potvrđeno jest jesu li svi drveni pragovi dopremljeni na te tri lokacije tretirani kreozotom, u kojim se količinama nalaze na pojedinoj lokaciji te pod kojim se točno uvjetima ondje privremeno skladište. Također, u javno dostupnim izvorima nije pronađen podatak da je Državni inspektorat zbog pragova u Borutu, Cerovlju ili Lupoglavu proveo postupak kakav je proveden u Siraču.
Upravo su to pitanja koja nakon slučajeva Karlovca i Sirača dobivaju dodatnu težinu.
Dodatno, pitanje kreozota već se pojavilo i u neposrednoj blizini Pazina. Na posljednjoj sjednici pazinskog Gradskog vijeća spomenuto je upozorenje mještana na pragove premazane kreozotom koji se za obnovu pruge dovoze na tovarište Heki, u blizini kuća i obradivih površina.
Slučajevi iz Karlovca i Sirača pokazuju da pitanje nije samo koristi li se kreozot – jer je njegova uporaba za željezničke pragove pod određenim uvjetima i dalje dopuštena – nego gdje se takvi pragovi skladište, koliko dugo ondje ostaju, na kakvoj se podlozi nalaze, jesu li zaštićeni od utjecaja okoliša i koliko su udaljeni od kuća i prostora kojima se ljudi svakodnevno koriste.
S obzirom na količinu materijala koja se trenutačno doprema zbog obnove istarske pruge, ista pitanja sada se nameću i za Borut, Cerovlje i Lupoglav.
