Kad su 23. studenog 1976. godine Sex Pistolsi izdali singl Anarchy in the UK, svjetske glazbene ljestvice i radiopostaje postale su službeni svjedoci bunta uobličenog u agresivne, bučne, energične glazbene izvedbe temeljene na nekoliko akorda, bunta koji tematizira urbanu svakodnevicu te ciničnim i skeptičnim tekstovima pjesama odvažno prkosi i komentira društvene i moralne vrijednosti suvremenosti. Punk (engl.) naziv je za pokret ili struju u (rock) glazbi definiran kao antiteza progresivnom rocku iz 1970-ih godina, a njegov bunt u svijetu glazbe i danas je značajno vidljiv.
Izložba PAZI(N), PUNK! tematizira punk u Pazinu, koja se otvara u petak 2. prosinca 2022. godine u 17 sati, ne samo kao dio (sub)kulture već i kao crticu identiteta i karaktera stanovnika Pazina i Pazinštine, a nakon provedenih terenskih istraživanja i intervjua možemo ustvrditi da je postao dio svakodnevice, načina života, promišljanja i djelovanja generacija od početaka 1980-ih do danas. Naglasak izložbe, koja je koncipirana kao dnevnik sjećanja aktera pazinske punk-scene od začetaka do danas, stavljen je upravo na pojedince koji su tu scenu stvarali i prenosili novim generacijama, što je i razlog zašto se scena održala do danas.
Izložba je postavljena u tri izložbena prostora na prvom katu pazinskog Kaštela, a može se podijeliti u tri veće tematske cjeline. Predstavljena je originalna građa mahom privatnih zbirki, odnosno građa koja je za potrebe izložbe ustupljena, posuđena ili darovana za fundus Muzeja grada Pazina.
Uvodni dio čine uvodne crtice o punku – što punk jest, kada se javlja, što predstavlja i osvrt na pitanje upućeno sugovornicima koji su ovaj projekt obogatili svojim osobnim sjećanjima: zašto je punk u Pazinu zaživio? U prvom izložbenom prostoru uvodnoga dijela izložbe prikazana je i vremenska crta s naglašenim važnim događajima u svijetu punka na
globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini od 1976. godine do danas.
U nastavku, u dva izložbena prostora, kronološki slijede prikazi pazinskih punk-bendova od detektiranja prvog (proto)punk-benda krajem 1970-ih sve do 2021. godine. Provedenim intervjuima i skupljenim informacijama iz medija i arhiva, predstavljene su informacije o sveukupno 33 izabrana pazinska (rock) punk-benda, njihovim imenima, vremenu osnivanja, članovima, pjesmama i diskografiji te nastupima i uspjesima. Prikaz svakog benda prate i prikupljene i ustupljene fotografije benda i/ili nastupa, QR kodovi s pjesmama, isječci iz novina, s internetskih portala…
Zasebni dio izložbe tematizira pazinske pankere u sustavu, odnosno buntovnike protiv sustava, kao dio društvenog i političkog života Pazina i Pazinštine, angažirane pojedince i skupine koji su svojim djelovanjem u društvu i suradnjom s organizacijama, lokalnom samoupravom i drugim političkim subjektima skinuli stigmu o pankerima kao onima koji ruše sustav i povezali ih s empatijom, pomaganjem i borbom za bolje društvo. Tijekom provedenog terenskog istraživanja pazinske punk-scene snimljen je i dokumentarni film koji čini dio postava izložbe i ima za cilj prikazati specifičnosti te scene od njenih začetaka do danas.
U trećem izložbenom prostoru predstavljeno je mjesto okupljanja sudionika pazinske punk-scene – prostor u kojem se održavaju koncerti i druženja s istaknutim popratnim sadržajima: promotivnim materijalima, fanzinima, zanimljivim podatcima o pazinskoj punk-sceni, klubovima mladih koji su pratili, prate i podržavaju opstanak iste.
Umjesto zaključka:
Nakon provedenih terenskih istraživanja, osim u kontekstu skupljene građe i informacija o pazinskoj punk-sceni, možemo govoriti i nekim njezinim specifičnostima. Pojavila se (i razvila) relativno rano (uzmemo li u obzir svjetska glazbena strujanja određenih vremenskih intervala), što zbog samog geografskog položaja Pazina između dva žarišta jugoslavenske punk-scene (Pula i Rijeka), što zbog činjenice da je Pazin 1970-ih i 1980-ih radnički i vojni grad i samim time plodno tlo za razvoj urbanog i žestokog, društveno angažiranog glazbenog i modnog pravca. Pazin je grad bez izlaza na more, što je također bio jedan od okidača za razvoj snažne punk-subkulture u gradu, za razliku od drugih obalnih gradova na poluotoku. Međutim, vjerojatno najveća specifičnost pazinske punkscene leži u činjenici da su pazinski punk-bendovi u većini demobendovi bez nekog većeg nacionalnog uspjeha. Bez obzira na spomenutu činjenicu, njihove su pjesme lokalno i regionalno poznate i opjevavane od strane novih (pazinskih) demobendova čime opstanak scene u niti jednoj fazi nije upitan. Naravno, 1980-te, ratne 1990-te, potom 2000-te kao i suvremeno doba, nose sa sobom svoje specifičnosti, no izložba je tek početak i podloga za daljnja društvena, sociološka, etnološka i slična istraživanja na ovu temu.
