Kad smo shvatili da se Svjetski dan braka obilježava samo četiri dana prije Valentinova, odluka je bila jednostavna – proučiti podatke o stanovništvu i saznati kakve su bračne odluke donosili stanovnici Hrvatske.
Sudbonosno ”da” oko tridesete godine života
Posljednja raspoloživa godina za koju smo mogli detaljnije promatrati podatke, pa ih time i vama prikazati, bila je 2022. Nismo donosili zaključke o navikama Hrvata, ali dostupan poveći set podataka iz statistike stanovništva ipak nas je potakao na razmišljanje.
U 2022. ukupno su sklopljena 18 074 braka, a za 87,7% ženika i 87,8% nevjesta to je bio prvi brak. Kako se već godinama ističe, parovi se sve kasnije odlučuju na brak, što potvrđuju i podaci za 2022., kad je prosječna starost ženika pri sklapanju prvog braka bila 31,7, a nevjeste 29,3 godine.
Iako se ljubav ne može izjednačiti s brakom te je jasno da ljubavna veza može biti itekako jaka i trajati dugo godina i ”bez papira”, promatrajući podatke na razini županija, zapitali smo se ima li geografski položaj veze s ljubavlju?
Bila riječ o krajevima Hrvatske koji su skloniji tradiciji, a brak se nerijetko smatra tradicionalnom formom, ili utjecaju okružja, u pojedinim županijama brak je učestalija forma zajednice. Stopa sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika na razini RH bila je 4,7 – najviša u Vukovarsko-srijemskoj (6,0), a najniža u Istarskoj županiji (3,4).
Ostatak članka možete pročitati ovdje.
