VELIKI INTERVJU | Marina Bijonda Brezac: „Sve što radimo ima isti cilj – da naš Centar bude mjesto rasta, stvaranja i povezanosti. Naš je zadatak osigurati kontinuitet programa, razvijati publiku i jačati vidljivost!”

Prije manje od godine i pol Marina Bijonda Brezac postala je ravnateljica pazinskog Centra za kulturu i obrazovanje.

Ta je ustanova od tada promijenila „i frizuru i karakter“, noviteti se zaista vide i u formi, ali i u sadržaju, a uz sve to, „šlag na torti“ je manifestacija Ljeto u parku koje je hit Pazina protekla dva ljeta.

Bez velikog povoda, ali s masu tema, popričali smo s ravnateljicom Marinom.

Za one koji možda ne prate toliko, možete li nam ukratko opisati misiju i najvažnije aktivnosti Centra za obrazovanje i kulturu Pazin?

Centar za kulturu i obrazovanje Pazin javna je ustanova koja spaja dvije, naizgled različite, ali zapravo vrlo povezane cjeline – kulturu i obrazovanje. Naša je misija stvarati prostor u kojem se susreću znanje, umjetnost i zajedništvo.

U praksi to znači da tijekom godine organiziramo raznovrsne kulturne i obrazovne programe – filmove, kazališne predstave, koncerte i festivale te brojne obrazovne aktivnosti, od programa za odrasle do kreativnih i umjetničkih radionica za djecu i odrasle.

Kod nas se može doći pogledati film, predstavu ili koncert, ali i aktivno sudjelovati – primjerice, uključiti se u amatersku kazališnu družinu Rastrepuh, Filmski klub, Ženski plesni kutak ili dramske i plesne radionice za djecu.

Oni koji žele ulagati u svoje znanje mogu upisati „zelene“ ili digitalne obrazovne programe, poput internetskog marketinga, programiranja, ekološkog pčelarenja ili programa u turizmu i tako otvoriti put prema novim zanimanjima.

Također, možete posjetiti i naše višednevne manifestacije – festival književnosti „Kalibar“, dječji festival kazališta i filma „Zimske pustolovine Kaze i Fila“, družiti se s nama u Parku istarskih velikana tijekom „Ljeta u parku“ ili uživati u filmskim večerima na otvorenom u sklopu „Ljetnog kina“ u Pazinu i „Kina u gostima“ na različitim lokacijama središnje Istre.

Sve što radimo ima isti cilj – da naš Centar bude mjesto rasta, stvaranja i povezanosti.

Koliko ste već na čelnoj poziciji i kako vam je na tom mjestu, što su najveći izazovi vašeg posla, a što najveća blagodat?

Na mjestu ravnateljice sam nepunih godinu i pol dana i to je razdoblje prošlo izuzetno brzo. Bilo je i još uvijek jest – intenzivno, dinamično, ali i ispunjeno.

Izazova, naravno, ne nedostaje – od organizacijskih i financijskih, do onih koji se tiču svakodnevnog balansiranja između brojnih programa i potreba zajednice.

Dodatni izazov predstavlja i upravljanje zgradom Spomen doma, koja je prekrasna, ali i zahtjevna za održavanje zbog svojih godina i zastarjele infrastrukture. Brinuti o njoj znači čuvati važan dio identiteta grada, ali i osigurati da u njoj i dalje živi suvremeni kulturni i obrazovni sadržaj.

Po prirodi sam veliki radnik i radoholičar – vjerujem u upornost, odgovornost i konkretan rad. Na niti jedan problem ne gledam kao na prepreku, nego kao na izazov koji traži rješenje. I iskustvo pokazuje da se rješenje uvijek pronađe, ako postoji volja i posvećenost.

Ono što me stvarno pokreće jest osjećaj smisla – vidjeti kako ljudi dolaze i vraćaju se u Spomen dom, kako se djeca i mladi uključuju, kako publika reagira i kako zajedno gradimo nešto što ima trajnu vrijednost. A jednako me veseli i kad uspijemo nešto obnoviti ili urediti kako treba, kad se prostor osvježi i ponovno zasja – jer tada se vidi da trud ostavlja konkretan trag.

Raduje me i povećani interes, ne samo publike nego i ljudi koji žele postati dio našeg tima, kao i pozitivni komentari građana koji prepoznaju da se stalno nešto događa, da se vidi promjena i da se naš trud osjeti.

Sve su to blagodati ovog posla.

Pazinski Spomen dom

Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate u vođenju centra, osobito u financiranju i logistici programa? Jeste li financijski stabilni?

U javnom sektoru kultura nikad nije jednostavna kad govorimo o financijama, a pogotovo kada uz provedbu kulturnih programa treba osigurati i održavanje te investicijsko obnavljanje zgrade Spomen doma.

Mi smo javna ustanova čiji je osnivač Grad Pazin i bez te podrške naš rad ne bi bio moguć. Uz osnovno financiranje, trudimo se biti što samostalniji i stvarati dodatne izvore prihoda – kroz projekte, partnerstva, natječaje, razvoj novih programa, ali i iznajmljivanje naših dvorana i prostora. To su sredstva koja nam omogućuju dodatna ulaganja u programe i održavanje zgrade.

U ovih godinu i pol dana uspjeli smo osigurati značajna sredstva iz vanjskih izvora – Ministarstvo kulture i medija sufinanciralo je zamjenu fasadne staklene stijene, kroz pilot projekt Grada Pazina “Dječja akademija” proveli smo besplatne umjetničke i znanstvene radionice za djecu, verificirali smo nove programe obrazovanja odraslih putem HZZ vaučera te osigurali sredstva za koncertna gostovanja kroz projekt “Ajmo!”.

Istodobno iščekujemo rezultate ESF+ natječaja za inkluzivne usluge u kulturi i redovito prijavljujemo druge programske i infrastrukturne projekte na natječaje. Sve su to važni koraci, ali uvijek postoji dio troškova koji moramo sami sufinancirati, zbog čega nam je važno održati financijsku stabilnost i odgovorno planirati razvoj.

Svakako je jedan od najvećih izazova osigurati održivost prostora i infrastrukture, s obzirom na starost zgrade i stalnu potrebu za tehničkim prilagodbama. Istodobno, logistika programa je vrlo zahtjevna. Uz naše redovne aktivnosti, Spomen dom gotovo svakodnevno ugosti brojne partnerske i gostujuće sadržaje. Tjedno se održi i do 15 programa, što znači dva do tri dnevno, a nas je samo sedam zaposlenih – i upravo zato je prava umjetnost sve to uskladiti.

Zahvaljujući dobroj organizaciji i malom, ali predanom timu, to uspijevamo, ali svakako osjećamo potrebu za kadrovskim pojačanjem i dodatnim prostorima – zato se trudimo ojačati tim, a postupno i vraćamo zakupljene prostore kako bismo ih ponovno mogli koristiti za vlastitu redovnu djelatnost.

Rekla bih da smo trenutno financijski stabilni, ali da stalno tražimo načine da tu stabilnost pretvorimo u daljnji razvoj. Naša filozofija je jednostavna: ako radimo kvalitetno i s jasnoćom, podrška će doći.

Kako potičete participaciju građana i uključivanje marginaliziranih skupina u programe Centra?

Trudimo se da naši programi budu što pristupačniji i raznovrsniji – kako sadržajno, tako i cjenovno.

Naš trenutni fokus je na razvoju umjetničkog izražavanja djece i mladih, ali i poticanju kreativnosti odraslih kroz kulturne i umjetničke sadržaje. Naše umjetničke radionice – plesne i dramske za djecu i odrasle te filmske radionice za odrasle – cjenovno su pristupačne, jer želimo da sudjelovanje u kulturi i kreativno izražavanje budu dostupni svima.

U planu je pokretanje novih programa – filmskih radionica za djecu, baleta, glazbeno-plesnih radionica za osobe s intelektualnim teškoćama te tradicijskih plesova za starije osobe – jer želimo da svatko, bez obzira na dob ili sposobnosti, u našem Centru pronađe prostor za izražavanje.

Uz to, pri ustanovi djeluje i filmski klub za odrasle, koji okuplja zaljubljenike u film i potiče ih na vlastito stvaralaštvo.

U području obrazovanja odraslih omogućavamo besplatne programe putem HZZ vaučera, kroz koje se mogu steći nova zanimanja ili mikrokvalifikacije, a provodimo i tečaj hrvatskog jezika za strance radi lakše integracije u poslovno okruženje i zajednicu.

Marina Bijonda Brezac

CKO Pazin ima dva odjela, uspijevate li pronaći kadar za sve vaše potrebe i koliko je velik vaš tim?

Točnije, imamo četiri odjela – za kulturnu i obrazovnu djelatnost, opće i financijske te tehničke poslove.

Imamo mali, ali vrlo predan tim, u kojem svatko pokriva više područja, što zahtijeva puno fleksibilnosti, suradnje i međusobnog povjerenja.

Trenutno nas je sedam, a ljudi koji rade u Centru istinski vjeruju u ono što radimo, i to se vidi – bez njih sve što smo ostvarili u ovako kratkom razdoblju jednostavno ne bi bilo moguće.

Posebno me raduje što u posljednje vrijeme postoji sve veći interes za zapošljavanje u našoj ustanovi, što, vjerujem, govori o tome da se naš rad i atmosfera prepoznaju u zajednici.

Ipak, izazov postoji kod zapošljavanja tehničkog kadra, s obzirom na specifičnost posla i način funkcioniranja ustanove. Rad se odvija smjenski i vikendom, a zgrada Spomen doma je velika i zahtjevna – od redovitog održavanja i manjih popravaka, do rada s tehničkom i scenskom opremom.

S obzirom na broj programa i planova, uvijek postoji potreba za dodatnim ljudima, ali to rješavamo postupno – raspisivanjem natječaja, kombinacijom stalnih zaposlenja, vanjskih suradnji i projekata.

Imate prekrasan „dom“, međutim, sigurno njegove godine vam ne olakšavaju. Imate li prioritetnih planova ili želja kada je Spomen dom u pitanju?

Spomen dom je poseban prostor. On je važan dio povijesti i identiteta Pazina i Istre – mjesto koje je izvorno građeno kao dom kulture i okupljanja i nastojimo da u tom duhu živi i danas.

Biti dio ustanove koja u njemu djeluje velika je čast, ali i odgovornost. Godine, naravno, nose svoje – tehnički i infrastrukturno ima puno posla, ali paralelno s tim ulažemo trud da zadržimo njegovu ljepotu, funkcionalnost i toplinu.

U posljednjih godinu dana već smo napravili nekoliko konkretnih koraka: zamijenjena je fasadna staklena stijena na glavnom ulazu, trenutno se obnavlja javni ženski toalet i izrađuje projektna dokumentacija za energetsku obnovu zgrade.

Naša velika želja i prioritet u narednom razdoblju je provedba energetske obnove zgrade Spomen doma te obnova scenske tehnike u velikoj koncertnoj dvorani, koja je po svojoj veličini i akustici jedinstvena u Istri.

Želimo da Spomen dom i dalje bude živo, ugodno i inspirativno mjesto za sve generacije – prostor koji povezuje ljude, znanje i umjetnost, ali i zadovoljava suvremene standarde koje takav dom zaslužuje.

Kakav je odaziv građana, što na kulturne i zabavne aktivnosti, a što na obrazovne? Jeste li zadovoljni time?

Vrlo sam zadovoljna, osobito interesom i upisima u naše obrazovne i umjetničke programe. U ovoj godini brojimo oko 200 polaznika programa obrazovanja odraslih i gotovo 100 polaznika umjetničkih radionica, što su doista lijepi brojevi koji pokazuju da su ljudi prepoznali vrijednost cjeloživotnog učenja i kreativnog izražavanja.

Sve je više onih koji žele steći nova znanja, promijeniti zanimanje ili jednostavno pronaći prostor za osobni razvoj.

Kada govorimo o kulturnim sadržajima – kinu, kazalištu i koncertima – na njima sudjeluju sve generacije. Budući da nudimo programe različitih žanrova i vrijednosti, komercijalni naslovi i programi za širu publiku prirodno privuku veći broj gledatelja, dok specifični programi poput nezavisnih, hrvatskih i europskih filmova te etno, jazz i koncerata klasične glazbe okupljaju manju, ali izrazito vjernu publiku. I ono što nas posebno veseli jest da su i ti brojevi u stalnom porastu.

Naš je zadatak osigurati kontinuitet programa, razvijati publiku i jačati vidljivost, ali i nastaviti ulagati u prostornu i tehničku infrastrukturu, kako bismo mogli nuditi još raznovrsnije i tehnički zahtjevnije izvedbe.

Sve to zajedno pokazuje da CKO nije “samo” mjesto događanja, nego prostor rasta i zajedništva, u kojem ljudi sve više prepoznaju priliku za osobni i kulturni razvoj. I to mi je možda najljepši pokazatelj da idemo u dobrom smjeru.

„Ljeto u parku“ – ne znamo ni što postaviti za pitanje, najradije bi samo rekli „bravo“. Ali, evo, spremate li nam narednu godinu možda neku novost, dodatno proširenje?

Hvala! “Ljeto u parku” je projekt koji nam je „sjeo na prvu“ – nastao je iz želje da kulturu doslovno iznesemo na otvoreno, da bude opuštena, pristupačna i za svakoga.

I uspjelo je. Ljudi su ga prepoznali, dolaze cijele obitelji, atmosfera je prekrasna. Radimo ga sa strašću i ne doživljavamo kao posao – i mislim da se to vidi i osjeti. Upravo ta energija zajedništva i spontanosti čini “Ljeto u parku” posebnim.

Pokazalo se da ljudima nedostaju obiteljski sadržaji kao i živa svirka, pa ćemo u tom smjeru ići još odlučnije – s više dječjih programa, koncerata, suradnji i prilika za lokalne i regionalne izvođače.

Svako novo izdanje privlači sve veći broj posjetitelja, pa nam je želja dodatno ojačati ugostiteljsku ponudu i time obogatiti ukupno iskustvo boravka u parku – da ljudi mogu doći ranije, ostati duže i uživati u cjelovečernjem druženju uz dobru glazbu i atmosferu.

Što biste poručili građanima Pazina koji još nisu upoznati s ponudom Centra i kako se mogu uključiti?

Najbolji način je doći i doživjeti.

Pratite nas na društvenim mrežama i na našoj web stranici, ali prije svega dođite u Spomen dom, pogledajte predstavu, upišite radionicu, poslušajte koncert.

Naš je Centar otvoren svima i za svakoga postoji program koji će ga inspirirati.

Kultura i obrazovanje su živi samo ako ih dijelimo, a Pazin je pokazao da to itekako zna i može.

Pročitajte još...