Petrova je tradicionalna fešta i u Gologorici. I ove godine vas organizatori tamošnje pučke fešte pozivaju da s njima proslavite taj dan.
Veliko finale ovogodišnjeg izdanja jedinog putujućeg festivala u Hrvatskoj, festivala Melodije Istre i Kvarnera održalo se na ispunjenom Trgu Riječke rezolucije, a topla riječka noć dodatno se ispunila odličnim skladbama i odličnom atmosferom.
Zahtjevna vremena nikad nisu bila prepreka da Motovun Film Festival razvije svoja platna na omiljenom Brdu filmova te donese vedriji pogled na svijet uz ukazivanje na svakodnevne nepravde u društvu. Učinit će to ovog ljeta od 26. do 30. srpnja u svom uobičajenom petodnevnom formatu punom filmova, glazbe i opuštene atmosfere.
„Teško je napraviti bezbrižni festival u zabrinutom vremenu – ili nam je možda baš to najpotrebnije? Naši se programeri trude na našim platnima prikazati bolji svijet – filmove s emocijom, radošću, humorom. No isto tako, prvi puta ikada prikazat ćemo film redatelja koji se u trenutku festivala bori na ratištu – svih ovih godina to nikada nismo imali, a tako bolno odražava trenutak u kojem živimo“, kazao je direktor festivala Igor Mirković.
Spomenuti film u programu režirao je Oleg Sencov, redatelj koji je proveo pet godina u ruskim zatvorima nakon aneksije Krima, a sada je na ratištu u redovima ukrajinske vojske. Njegov krimić Rihno ne govori o ratu, ali redateljeva sudbina živo svjedoči o vremenu i okruženju u kojem će se održati ovogodišnji festival.
Pored ovog, selektori Milena Zajović, Inja Korać i Jurica Pavičić donose osamnaest najboljih nezavisnih filmova sa svih strana svijeta. Potpuni program bit će objavljen 30. lipnja, a selektori već sada najavljuju da Motovun već dugo nije vidio reprezentaciju filmova s tolikim brojem nagrada.
Posebna pozornost bit će u ovom izdanju na švedskoj kinematografiji, koja je zemlja-partner ovogodišnjeg festivala. To je kruna višegodišnjih veza Motovuna i skandinavske kinematografije – prošle godine film Užitak debitantice Ninje Thyberg nagrađen je Propelerom Motovuna, prije četiri godine proslavljeni redatelj Ruben Östlund bio je dobitnik počasne nagrade Maverick, a ove godine festival će predstaviti odabir deset švedskih filmova od doba nijemog filma do danas, u kojem će biti mjesta i za Bergmana, Anderssona, Moodysoona i druga imena koja su proslavila veliku kinematografiju.
Nagradom Maverick Motovun Film Festival odaje posebno priznanje filmašima koji su beskompromisno slijedili vlastitu viziju, ove je godine laureat i počasni gost festivala beogradski redatelj Goranu Markoviću. Autor Specijalnog vaspitanja, Nacionalne klase i Variole Vere, Deja Vu, Tito i ja snimio je pregršt filmova koji su mu osigurali status hitmejkera i ljubimca publike, da bi u novije vrijeme zbog svojih čvrstih etičkih stavova praktički postao persona non grata te predmet nezapamćenih medijskih napada.
Uobičajeno je veliko zanimanje za motovunski kratkometražni program. Za ovogodišnji festival prijavljeno je 728 kratkih filmova iz 69 zemalja od kojih će selektorica Inja Korać odabrati njih 25 koji ulaze u natjecateljski program. Motovunski kratkometražni pobjednik i ove godine ulazi u konkurenciju za Europsku filmsku nagradu, a najboljem domaćem filmu bit će dodijeljena nagrada CORTO MONTONESE.
Festival će i ove godine imati svoje zagrijavanje u susjedstvu, i to prvi put u Bujama gdje će biti prikazan atraktivan program za djecu i mlade. Osim toga, motovunski filmski program krenut će na turneju, kako bi što veći broj gradova Istre i Hrvatske mogao vidjeti ostvarenja iz festivalske ponude, a sve će kulminirati programom Motovun u Zagrebu koji će se ponovo održati u Laubi.
Sve u svemu, brdo je razloga za zadovoljstvo filmofila i hedonista, kako u samom Motovunu, tako i diljem Hrvatske, javljaju organizatori.
Tekst i fotografije preuzete s https://motovunfilmfestival.com/
Veoma važna tema provlači se danas putem medija. Naime, Vrhovni sud SAD-a je danas ukinuo ustavno pravo na pobačaj, što je, slažu se svi civilizirani akteri društva, potencijalno užasna odluka. Sigurno će mnoge države, u narednom periodu, osokoljeni tom odlukom, donijeti slične u svojim državama.
Pazinski monsinjor danas će biti zaređen kao 70. Zadarski nadbiskup, koje je papa Franjo I. imenovao 7. travnja za tu službu.
Najljepša i najveća istarska općina poziva iseljene Ćiće, posebno one koji žive u Južnoj Americi, SAD-u, Kanadi, Australiji, Švedskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji…na zajednički susret koji će se održati 23. srpnja 2022. godine u popodnevnim satima na području Općine Lanišće.
Načelnik Općine Gračišće Ivan Jeromela na svečanoj sjednici Općinskog vijeća prošlog vikenda održao je opširni referat u kojem je predstavio što je sve napravljeno u protekloj godini, ali i najavio projekte koji su aktualni ili pred realizacijom.
Napravili smo u svibnju kardinalnu pogrešku pa smo u jednom tekstu Mirjanu Monas “ugurali” u IDS, iako je on ona predsjednica HSU-a Pazin. Kulturno nam je ukazala na pogrešku, a mi smo uz ispriku ponudili i prostor za intervju. Ponovno smo dobili pozitivu s druge strane…
Za početak, recite nam tko je Mirjana Monas, barem onaj dio vezan uz političko djelovanje.
Rođena sam u okolici Pazina, u selu Pilati gdje sam provela prvih 10 godina svog života, da bi se s obitelji preselila u Švedsku i tamo živjela šest godina koje su po mnogočemu ostavile duboki trag u meni. Vratila sam se u Pazin, završila srednju školu i zaposlila se u banci, gdje sam provela idućih 39 godina.
Uvijek sam bila aktivna u svemu pa sam tako i u banci, gdje sam godinama bila predsjednik sindikata i na neki način već tada pokazala da mi je stalo do ljudi i da sam spremna boriti se za zaštitu njihovih prava.
Godine 2009. krenula sam u drugom smjeru i počela se baviti turizmom na što je zasigurno utjecalo moje znanje švedskog jezika kao i ljubav prema putovanjima. Istovremeno sam počela volontirati u Sindikatu umirovljenika Hrvatske Podružnica Pazin gdje sam posljednjih osam godina i Predsjednica udruge. Oduvijek me zanimala politika, posebno naša lokalna i poziv da se aktivno uključim u rad HSU Pazin je na neki način i prirodan tijek mojih interesa i mog života.
Zašto ste se odlučili na politički angažman? Zašto baš HSU?
Željela sam doprinijeti rješavanju problema umirovljenika Pazina na mjestu gdje će se čuti to što želimo, ali i pomoći na svoj način u rješavanju problema u Gradu Pazinu. Pa prirodno je da sam odabrala HSU jer i sama spadam među umirovljenike, a želim da naglasak mog političkog djelovanja bude upravo ta populacija koja ima podosta problema, ali mnoge koji mogu pomoći i donose odluke taj značajan broj naših sugrađana dovoljno ne zanima.
Što je najljepša stvar vezana uz Pazin? Što vam se najviše sviđa u njemu?
Pazin je srce Istre i po mnogo čemu specifičan grad. Pazin voliš ili ne voliš, a ja ga stvarno volim. Nije turistička metropola jer nismo na moru, ali ima dušu.
Što je najveći problem ovog grada, ili nekoliko ključnih problema. Da imate čarobni štapić, što biste poklonili Pazinu? Može i tri stvari…
Iako sam u godinama kada mi ne treba puno, pa po tome ne gledam isto na probleme grada kao mlađa generacija, mislim da je šteta da se ne pronalazi način na koji bi ih zadržali u gradu već su prisiljeni tražiti posao izvan Pazina. Problem je i taj da nemamo ili je nestala pozitivna energija koja je nekad krasila Pazin. Svi smo spremni samo na kritiku, a rijetki su spremni dati dio sebe da bi grad bio bolji, ljepši, ugodniji…
Da imam čarobni štapić vratila bi gradu kupalište koje je onda imalo 5*. Napravila bi od našeg Trga nešto što bi koristilo svima, jer Pazin je jedan od rijetkih gradova koji se ne može ponositi samim centrom grada. Dala bi ljudima toliko pozitivne energije i ljubavi prema drugima koja nam je potrebna u ovom gradu.
Na posljednjem vijeću ste spomenuli problem kapetana Lazarića. Ne ulazeći u njegovu neospornu veličinu i važnost, je li to krucijalni problem Grada Pazina?
Apsolutno ne, iako je kapetan Lazarić povijesna ličnost i zaslužuje našu pažnju, daleko je ispod crte krucijalnih problema Grada. Ali tu izlazi na površinu moja profesionalna deformacija, ipak sam ja zaokupljena turističkim radom u zadnje vrijeme.
Kapetan Lazarić i njegova uloga u borbi protiv Napoleonove vojske slabo su poznati javnosti te smatram da zaslužuje određenu pažnju kao što je primjerice pristojno uređen grob u Beloj Crkvi gdje je proveo posljednje godine svog života. Iako je Grad u ne baš sjajnoj finacijskoj situaciji i svakako postoje mnoge važnije stvari za financiranje, vjerujem da nije problem izdvojiti 100-ak eura godišnje da se njegov grob održava i uredi, što smo ove godine mi izdvojili iz proračuna udruge.
Kako biste ocijenili prvu godinu nove gradonačelnice?
Godina dana je po meni prekratak rok za neku konketnu ocjenu. Da bi se mogao ocijeniti rad osobe na toj funkciji iziskuje više konkretnih rezultata ili ne rezultata. Iako mi je drago da je gradonačelnica shvatila i svakim danom svojim odlukama pokazuje da je velika razlika biti dio oporbe ili voditi jedan grad.
„Slikanje je poput igre“ rekla je Anita Pilat na otvorenju nove izložbe u galeriji Društva likovnih stvaratelja Pazin na kojoj svoje radove izlažu polaznici tečajeva crtanja i slikanja te dodala da i u slikanju kao i u igri treba poštivati određena pravila, ali važan su dio i sloboda, kreativnost i osobnost.
Prošlog me tjedna nazove jedan poznanik i, između ostalog, otvori temu o ovom divljanju cijena goriva. Podsjetio me na vrijeme kada je barel nafte na tržištu koštao više nego danas, kada su iznosi marži i trošarina bili mnogo viši, a cijene goriva na benzinskim crpkama mnogo niže nego što su to danas. I kako to nikako ne može shvatiti.