Na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču provodi se jedinstveno istraživanje koje spaja očuvanje prirode, znanstveni rad i budućnost proizvodnje hrane.
Na njihovom pokusnom imanju uzgajaju se biljke divljeg kupusa prikupljene na južnojadranskim otocima, a upravo bi one mogle imati ključnu ulogu u razvoju otpornijih poljoprivrednih kultura. Institut se tako sve jasnije pozicionira kao važno nacionalno i međunarodno središte za istraživanje biljnih genetskih resursa.
Voditeljica istraživanja, znanstvena savjetnica dr. sc. Smiljana Goreta Ban, naglašava kako ovakvi projekti potvrđuju važnost dugoročnog ulaganja u znanost i očuvanje genetske raznolikosti. “Nedavno sam sudjelovala na sastanku europske udruge za biljne genetske izvore gdje su se okupili stručnjaci za različite vrste. I tamo smo se složili da je sve veći naglasak na divljim srodnicima jer oni mogu sadržavati gene otpornosti koje danas tražimo. Upravo zato ih prikupljamo i istražujemo kako bi ih jednog dana mogli koristiti u oplemenjivanju. Ovakva istraživanja imaju dugoročnu vrijednost jer omogućuju razvoj otpornijih sorti”, kaže Goreta Ban.
Istraživanje počinje na terenu, ali njegov najvažniji dio odvija se upravo u Poreču. Znanstvenici su posljednjih godina prikupljali sjeme divljeg kupusa s Korčule, Visa, Palagruže i Sveca te ga prenijeli u kontrolirane uvjete Instituta. Na pokusnom imanju biljke se uzgajaju u izoliranim prostorima prekrivenima zaštitnim mrežama kako bi se spriječilo nekontrolirano oprašivanje. Upravo ondje odvija se ključna faza regeneracije sjemena, proces koji može trajati godinama i koji je nužan za dobivanje dovoljne količine kvalitetnog materijala za daljnja istraživanja.
“Ne uzgajamo divlji kupus samo radi očuvanja, nego ga uključujemo u istraživanja otpornosti. Testirali smo kako podnosi sušu i zaslanjenost, a sada proučavamo i otpornost na bakterijsku bolest koja predstavlja veliki problem u proizvodnji kupusa. Cilj je pronaći gene otpornosti i prenijeti ih na osjetljive sorte. Tako povezujemo očuvanje prirode i konkretne potrebe poljoprivrede”, dodaje Goreta Ban.
Jedan od ciljeva istraživanja jest pomoći i lokalnim sortama poput Brgujskog kupusa, poznatog po kvaliteti, ali osjetljivog na bolesti. Uvođenjem gena otpornosti iz divljih srodnika otvara se mogućnost očuvanja tradicionalnih kultura uz povećanje njihove otpornosti.
Posebno zanimljiv dio projekta odnosi se na ulogu bumbara u kontroliranom oprašivanju. Mladi agronom Domagoj Šmit objašnjava zašto su upravo oni ključni za uspjeh pokusa: “Bumbari su idealni za ovakve pokuse jer imaju duži životni ciklus i učinkoviti su u manjim kolonijama. Koristimo ih za kontrolirano oprašivanje kako bismo dobili sjeme točno određene populacije. Time osiguravamo da nema miješanja gena s drugim sortama i da očuvamo izvorna svojstva biljaka.”
U svakoj košnici, koje su stigle iz Nizozemske, nalazi se nekoliko desetaka bumbara koji tijekom četiri do šest tjedana oprašuju biljke unutar zaštićenog prostora. Nakon toga nasadi se otkrivaju, a bumbari vraćaju u prirodni okoliš. “Važno nam je spriječiti ulazak stranih gena, zato koristimo mreže i kontrolirano oprašivanje. Divlji kupus se oprašuje isključivo insektima i bez kontrole bi došlo do križanja s drugim kupusnjačama koje uzgajamo. Na ovaj način čuvamo izvorna svojstva svake populacije koju istražujemo”, pojašnjava Šmit.
Cijeli proces, od prikupljanja sjemena na otocima do uzgoja na pokusnom imanju i njegove pohrane, traje godinama i odvija se u više faza. Dobiveno sjeme upisuje se u banku biljnih gena, a u određenim slučajevima uključuje se i u međunarodne programe razmjene, čime postaje dostupno oplemenjivačima diljem Europe.
Istraživanja Instituta za poljoprivredu i turizam pokazuju kako se očuvanje prirodne raznolikosti može izravno povezati s potrebama moderne poljoprivrede. Divlji kupus, iako naizgled neupadljiv, nosi genetski potencijal koji bi mogao pomoći u razvoju otpornijih sorti i očuvanju tradicionalnih kultura poput kupusa iz Matulja. U tome važnu ulogu imaju i bumbari – mali, ali ključni saveznici znanstvenika u stvaranju održivije budućnosti poljoprivrede.
