Pod gradskim zidinama Oprtlja od proteklog vikenda raste novo stablo pitomog kestena.
Zasadili su ga načelnik Općine Leo Bazjak i županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, a uz njih je bila i 92-godišnja Marija Bella, najstarija stanovnica mjesta. Sadnja, organizirana s udrugom „Pod Kostanjom”, bila je jedan od simboličnijih trenutaka 16. Kestenijade – Feste delle castagne, održane 17. i 18. listopada.
Kako izvještava portal Istra na pijatu, lijepo jesensko vrijeme dovelo je u Oprtalj brojne izletnike. Oni su se tijekom dva dana mogli počastiti pečenim i kuhanim kestenima te slatkim i slanim domaćim jelima. Gastronomski dio programa obilježile su radionice. Elena Zgrablić iz Miće kužinice radila je focacciu s kestenima, a Sanja Bilas iz Veganiste vodila je dječju kulinarsku radionicu „Mali chefovi”. Antonijo Brajković predvodio je Veliki Kesten Gastro Show.
Posjetitelji su mogli razgledati izložbu gljiva, kušati kotlić od divljači, prošetati putevima kestena uz vodiča i sudjelovati u kreativnim radionicama. Predstavljena je i nova maskota manifestacije, a za glazbu su u subotu bili zaduženi dečki iz Klape Teran, a u nedjelju Mambo Kings.
Kestenijada ove godine nije bila samo fešta. Na panelu „Kesten kao baština kojoj treba dati budućnost” govorilo se o tome kako kesten iz sezonske poslastice pretvoriti u ozbiljniji gospodarski potencijal. Pinzan je ocijenio da se istarski pitomi kesten danas koristi znatno ispod svojih mogućnosti. Najavio je potporu Županije za nove nasade, kvalitetne sadnice i stručnu pomoć te pozvao mlade zainteresirane za uzgoj i preradu da se jave Županiji, AZRRI-ju i lokalnim akcijskim grupama.
Iva Juranović iz LAG-a Sjeverna Istra kao primjer povezivanja poljoprivrednika i ugostitelja istaknula je projekt „Lokalni okusi”. Takva suradnja mogla bi omogućiti da proizvodi od kestena budu dostupni i izvan dana manifestacije. Bazjak se osvrnuo na početke Kestenijade i ulogu Općine u njezinu razvoju, a Zgrablić na suvremenu kuhinju s kestenom.
Prema pisanju portala Istra na pijatu, čija je urednica Lenka Šajina moderirala raspravu, otvorena je i tema zaštite lokalnog kestena. Kao poticaj spomenuti su primjeri iz Italije i Portugala, gdje pojedini kesteni i maruni imaju europske oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.

