U petak je obilježavajući Dan Grada Pazina na platou pazinskog Kaštela otvorena izložba „In nomine Sancte…Castrum Pisinum“ koju su osmislili i realizirali zajedničkim snagama Državni arhiv u Pazinu i Muzej grada Pazina. Izložba je informativnog karaktera i predstavlja svojevrsni uvod u Kaštel za sve buduće posjetitelje, a pruža relevantne i zanimljive informacije o povijesti, arhitekturi i značaju Kaštela svim gostima grada Pazina.
Izložba, kao i katalog izložbe (čija je promocija planirana za jesen 2023. godine) kronološki obrađuje i prikazuje povijest Kaštela od prvog spomena 983. godine do sredine 20. stoljeća kada postaje dom muzejskim ustanovama, što jest i danas.
Osim kronološkog prikaza povijesnih činjenica, izmjena, izgradnji i nadogradnji u kontekstu arhitekture Kaštela te važnosti i značaja u kontekstu prvenstveno Pazinske knežije ali i drugih povijesnih trenutaka, izložba i katalog donose i neke do sada manje poznate podatke i zanimljivosti a obiluje fotografijama i reprodukcijama arhivske i muzejske građe.
Pazinski se kaštel prvi put spominje 983. godine kao Castrum Pisinum u darovnici cara Otona II. izdanoj u Veroni u kojoj ga, zajedno s ostalim posjedima, potvrđuje porečkom biskupu Adamu. Iako iz razdoblja prvog spomena Kaštela ne postoje konkretne informacije o njegovom izgledu, uspoređujući smještaj i funkciju utvrde, nije pogrešno pretpostaviti da je prvi poznati izgled Kaštela bio sličan ili istovjetan utvrdama koje su u tom vremenskom periodu nicale diljem Europe.
Na otvaranju Mirela Mrak Kliman, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu izjavila je slijedeće: – Najstariji nalazi s područja Pazinštine datiraju u prijelazno razdoblje neolita i ranog brončanog doba a prva su utvrđena gradinska naselja bila opasana zidinama i prilagođena terenu. Imala su složen sustav ulaza kako bi se otežao prilaz neprijateljima. Iako se često u literaturi navodilo da je Pazin nastanjen tek u ranom srednjem vijeku novija arheološka istraživanja na prostoru u i oko Kaštela svjedoče o kontinuitetu naseljenosti od 1.500 godina prije Krista.
Pazinski kaštel bio je jezgra, zametak kasnijeg urbanog naselja, a današnjeg grada Pazina, možemo slobodno reći, svoj identitet i u određenom smislu današnji izgled duguje upravo Kaštelu.
Osim građe Muzeja Grada Pazina i arhivskog gradiva Državnog arhiva u Pazinu za potrebe izložbe i kataloga provela su se istraživanja u arhivskih ustanovama te se u tom smislu učinjen novi doprinos za povijest Pazinskog kaštela koji se temelji i na arhivskim izvorima. Stoga ovom prilikom redom zahvaljujemo: Apostolskom arhivu u Vatikanu, Arhivu Republike Slovenije, Biskupijskom arhivu u Poreču, Hrvatskom državnom arhivu, Državnom arhivu u Rijeci, Nacionalnoj knjižnici iz Beča te Pomorskom muzeju Sergej Mašera iz Pirana, istaknula je.
Ravnateljica Muzeja grada Pazina Maja Zidarić Pilat rekla je slijedeće: Kroz 15 panoa ispričana je priča o Kaštelu – kroz burna stoljeća, povijest, arhitekturu i zanimljivosti u i oko Kaštela i to kronološki, od 983. godine i prvog spomena pa do sredine 20. stoljeća. Osim povijesti i arhitekture, koje su temeljne sadržajne okosnice izložbe i kataloga, za svaki smo vremenski period i na svakom panou istaknuli i poneku zanimljivost iz povijesti, života, heraldike, umjetnosti…a koje su vezane uz Kaštel ili nadopunjuju već poznate priče i podatke.
Snažna utvrda koja je štitila grad i podgrađe u razdoblju do 14. stoljeća i bila središte Pazinske knežije, tijekom 15. i 16. stoljeća u je najvećoj mjeri dobila današnje konture i izgled kada je sagrađena polukružna kula, cisterna, ophodne galerije a tijekom 17. i 18. stoljeća, otvaranje brojnih prozorskih otvora iz utvrde postao – stambena rezidencija. Tijekom 19. stoljeća služio je za smještaj bolnice, vojnika i građevinske inspekcije a u 20. stoljeću i kao zatvor za političke zatvorenike. Ovaj tisućljetni starac sredinu 20. stoljeća dočekao je u lošem stanju pa je tada pokrenuta inicijativa za njegovu obnovu, istovjetno s osnivanjem tadašnjeg Muzeja grada Pazina. Da je to bila dobra ideja svjedoči ovaj najveći i najvrjedniji muzejski izložak danas pred nama kao dom tri kulturne ustanove – Muzeja grada Pazina, Državnog arhiva u Pazinu i EMI.
Recenzent dr.sc. Josip Banić istaknuo je posebnu vrijednost kataloga istaknuvši kako je on idealan omjer popularnosti približavanja ove zahtjevne teme publici i stručnosti. Izložbu je otvorila gradonačelnica Suzana Jašić koja je posebno pohvalila sinergiju ove dvije institucije koje su organizirale izložbu.
U kulturno-umjetničkom dijelu otvaranja izložbe bilo je vrlo zanimljivo i kvalitetno. Intrigantni Valter Roša proitao je na svoj osebujan način „Proglas o prvom spomenu Pazina (Oton II.)“, Wolfgang Renner izveo je Fortune my foe Johna Dowlanda te Fantasia V. Francesca da Milana. Studenti Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli – Sandra Böhm u pratnji Dorijana Jarnjaka izveli su najprije skladbu Georgea Fredericka Handela Va godendo, a potom i Domine Deus Antonija Vivaldija, u izvedbi studentice Gabrijele Mijatović te uz pratnju Dorijana Jarnjaka.
