U Pazu je predstavljena monografija Župa Paz nekad i danas, opsežno djelo posvećeno povijesti, kulturnoj baštini, crkvenom životu i identitetu jedne od najstarijih župa središnje Istre.
Monografiju potpisuju Josip Šiklić i suradnici, a njezino je predstavljanje, pod naslovom Glazba i knjiga u Župi Paz, okupilo župljane, suradnike, recenzente, ljubitelje zavičajne povijesti i brojne goste. Program je glazbeno obogatila Klapa Motovun.
Na početku susreta okupljene je u ime domaćina pozdravio župnik vlč. Janez Barborič, koji je zahvalio svima koji su pomogli u ostvarenju ovoga zahtjevnog izdavačkog pothvata. Upravo je župnik bio jedan od inicijatora nastanka monografije, prepoznavši potrebu da se povijest, baština i sjećanja Župe Paz objedine u knjizi koja će ostati trajno svjedočanstvo lokalnoj zajednici.
O knjizi su govorili recenzenti akademik Robert Matijašić i prof. dr. sc. Slaven Bertoša, zatim dr. sc. Stipan Trogrlić, David Ivić te autor i urednik monografije Josip Šiklić.
Akademik Robert Matijašić istaknuo je da je riječ o važnom povijesnom, povijesno-umjetničkom i kulturološkom pregledu župe koja obuhvaća naselja Paz, Gradinje i Belaj. Prema njegovim riječima, knjiga je oblikovana po uzoru na najbolje zavičajne monografije te će biti korisna za očuvanje kolektivnog i pojedinačnog pamćenja stanovnika župe.
Naglasio je da se u bogato ilustriranom tekstu nalaze povijesni pregled, prikazi naselja i kaštela, demografske teme, crtice iz vjerske povijesti i običaja, glagoljsko nasljeđe te opisi nepokretne i pokretne sakralne baštine. Posebno je izdvojio i tekstove Vladimira Nazora koji se odnose na Paz ili ga književno tematiziraju. Zaključio je da monografija predstavlja vrijedan doprinos zavičajnoj literaturi o mikroregiji koja to svojim bogatstvom i raznolikošću zaslužuje.
Prof. dr. sc. Slaven Bertoša naglasio je da mu je, kao povjesničaru koji se zavičajnim temama iz istarske prošlosti bavi više od tri desetljeća, bilo zadovoljstvo biti recenzentom ove knjige. Predstavio je njezinu strukturu, istaknuvši da se monografija sastoji od devet glavnih poglavlja, uz glosarij, popis izvora i literature, sažetke na hrvatskom i engleskom jeziku te vrijedan izbor starih fotografija.
Bertoša je podsjetio da knjiga započinje prikazom naselja Župe Paz – Paza, Gradinja i Belaja. Paz je prikazan kao naselje kroz koje su prolazile važne prometne komunikacije, od antičke ceste Parentium–Tarsatica do istarske jozefine Pazin–Rijeka.
Gradinje je predstavljeno kao staro naselje čije ime upućuje na dugotrajan kontinuitet života na tom prostoru, dok je Belaj opisan u vezi s istoimenim dvorcem, jednim od najznačajnijih fortifikacijskih i stambenih kompleksa Pazinštine.
Posebno mjesto u monografiji zauzima povijest Paza i okolice, uključujući prikaz kaštela Posert, gospoštija Paz i Belaj, obitelji Barbo i Auersperg te njihove uloge u povijesti ovoga kraja.
U knjizi se obrađuju i demografske promjene, pri čemu se pokazuje da su Paz, Gradinje i Belaj u 19. stoljeću imali znatno više stanovnika nego danas. Paz je, primjerice, 1869. imao 429 stanovnika, dok ih je prema popisu iz 2021. ostalo 62. Upravo ta činjenica daje knjizi dodatnu važnost jer ona bilježi povijest prostora koji je danas demografski oslabljen, ali kulturno i povijesno iznimno bogat.
U nastavku predstavljanja istaknuto je da monografija obrađuje crkvenu povijest, župnike, običaje, crkvene posjede, zaklade i fundacije, ali i bogatu sakralnu baštinu.
Posebno su opisane crkva sv. Vida na groblju u Pazu, poznata po freskama majstora Alberta iz Konstanza i glagoljskim grafitima, crkva Svih Svetih na Gradinju, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pazu te crkva sv. Martina u Posertu. Knjiga donosi i prikaz kapelica, kalvarije, orgulja, kao i jedinstvene Biblije za slijepe iz Paza, tiskane u Linzu 1861. godine, koja se čuva u arhivu Župe Gologorica.
Dr. sc. Stipan Trogrlić u svojem je obraćanju govorio o vlastitom prilogu monografiji, naslovljenom Crtice iz života župe Paz u 19. i 20. stoljeću. Objasnio je da je riječ o odabranim slikama iz dugog razdoblja, a ne o cjelovitoj sintezi, jer bi za potpuniju obradu bila potrebna dodatna istraživanja.
Posebno se osvrnuo na crkveno-upravne promjene kroz koje je Župa Paz prolazila, od pripadnosti Pulskoj biskupiji, preko Tršćansko-koparske biskupije, do današnje Porečke i Pulske biskupije.
Trogrlić je izdvojio i podatke o župnicima Paza, naglasivši da su se od 1801. do danas u župi izmijenila 32 župnika. Među njima je spomenuo Antuna Ellnera, Franju Jurinčića, Aleksandra Cauzzija i Ivana Curavića.
Posebno je istaknuo Ivana Buršića, kojega su vjernici pamtili kao skromnog, pristupačnog i predanog svećenika. Govorio je i o običajima, osobito o uskrsnoj procesiji, pucanju iz starih pušaka te igri kuhanim jajima, poznatoj kao picanje ili pičenje.
David Ivić govorio je o uredničkom i grafičkom oblikovanju knjige te o nastojanju da monografija vizualno odgovori vrijednosti sadržaja koji donosi. Istaknuto je da je knjiga bogato opremljena ilustracijama, fotografijama i dokumentarnim materijalom, čime se povijest župe približava i široj čitateljskoj publici.
Autor i urednik monografije Josip Šiklić u završnom je obraćanju naglasio da Župa Paz danas nije velika po broju stanovnika, ali njezina povijest daleko nadilazi sadašnje demografske okvire.
Podsjetio je da se na tom prostoru nalaze tragovi srednjovjekovnih kaštela, glagoljski natpisi, vrijedne freske, stoljetne crkve, priče o plemićkim obiteljima, svećenicima i običnim ljudima koji su svojim radom oblikovali kraj.
Šiklić je istaknuo da je osnovna namjera knjige bila prikupiti na jednome mjestu ono što je o Pazu poznato, ali i ono što je bilo raspršeno po arhivima, stručnim i znanstvenim radovima, matičnim knjigama, službenim statistikama i obiteljskim sjećanjima. Naglasio je da monografija nije samo knjiga o prošlosti, nego i knjiga o sadašnjosti i budućnosti, jer u vremenu kada mnoga istarska sela gube stanovnike, kuće, običaje i sjećanja, ovakve publikacije postaju važan oblik očuvanja identiteta.
Posebnu zahvalu uputio je župniku vlč. Janezu Barboriču, inicijatoru nastanka ove monografije, koji je od početka prepoznao važnost da se povijest, baština i živo sjećanje Župe Paz sačuvaju u trajnom pisanom obliku. Istaknuo je da bez njegove poticajne uloge, ustrajnosti i potpore ovaj izdavački pothvat ne bi mogao biti ostvaren u ovakvom obliku.
Zahvalio je suradnicima dr. sc. Stipanu Trogrliću i Josipu Iviću, koji je iščitao glagoljske grafite, recenzentima akademiku Robertu Matijašiću i prof. dr. sc. Slavenu Bertoši, Davidu Iviću na uredničkom i grafičkom radu, lektorici i korektorici Kristini Varda te izdavaču, nakladničkoj kući „Josip Turčinović“ iz Pazina.
Zahvalu je uputio i svima koji su ustupili fotografije, dokumente, podatke i sjećanja, kao i župljanima Paza koji su na različite načine pomogli da se knjiga ostvari.
Na kraju je poručeno da knjige ostaju kao svjedočanstvo zajednice koja zna cijeniti svoje korijene. Monografija Župa Paz nekad i danas stoga nije samo prikaz povijesti jedne župe, nego i zajednički dar njezinoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Nakon završetka predstavljanja monografije, druženje je nastavljeno na prostoru ispred župne crkve, gdje je za sve sudionike i posjetitelje bio priređen prigodni domjenak. Time je svečanost zaokružena u ozračju zajedništva, razgovora i zahvalnosti svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.
