O inkluziji i isključenosti u Istri u Etnografskom muzeju Istre

Facebook
Twitter
LinkedIn

Etnografski muzej Istre / Museo etnografico dell’Istria i  Sveučilište u Tübingenu organiziraju dvodnevno događanje Genealogija praksi i diskursa o inkluziji i isključenosti u Istri koje će se održati 12. i 13. travnja 2023. u Pazinskom Kaštelu

Program možete vidjeti niže.

Program:

12.4. 2023. Etnografski muzej Istre, Pazin

16:30 – 16:45 Riječi dobrodošlice: Prof. Dr. Reinhard Johler i Dr. Ivona Orlić

16:45 – 17:30  Uvodna riječ: Milan Rakovac

17:30 – 18:30   Otvorenje izložbe: “Što je u kutiji? Slike i koncepti multikulturalizma. Virtualna izložba”; Prof. Dr. Reinhard Johler i PD Dr. Daniela Simon, Tübingen

                         

13.4. 2023. Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell’Istria, Pazin

 09:00 – 10:30  Panel 1: Zamišljajući Istru

Moderator: Dr. Francesco Toncich, Ljubljana

Lorena Popović, M. A., Tübingen
            “Koza Nostra –  Istrijanstvo u diskursu i praksama od 1970.   

Dr. Olga Orlić, Zagreb
                        “Brandiranje Istrijanstva: regionalno jedinstvo u različitosti”

Dr. Lidija Nikočević
           “Pregovaranje o lokalnom identitetu: Istrani u Istri i izvan nje”

 

10:30 – 11:00  Pauza

11:00 – 12:30  Panel 2: Nacionalne manjine i istarska tradicija

Moderator: Thorsten Zachary, M. A., Tübingen

Luka Babić, M. A., Tübingen
“Jugoslavenstvo, Istrijanstvo, Nacionalizam. Nacionalne manjine Istre zatečene u tranziciji.”

O izložbi:

Izložba “Vajka Kontra!” Istraživačkog Centra 923 “Ugroženi Redovi” na Sveučilištu u Tübingenu prikazuje kako su populacijske skupine Istre pregovarali o nacionalnoj pripadnosti i nacionalnim interesima u 19. stoljeću do provale Prvog svjetskog rata 1914. godine.

Sredinom 19. stoljeća habsburška krunska zemlja Istra postala je središtem zanimanja austrijske znanosti. Austrijski su stručnjaci svoja zapažanja u Istri saželi pod pojmom „hibridizam”. Dio se istarskog stanovništva, čak počeo opisivati kao etnički hibridan, dakle, da ne pripada kako slavenskoj tako ni talijanskoj populacijskoj skupini.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće slavenske su se stranke protivile romansko-slavenskom „miješanju”, dok su talijanske elite hrvatsko-slovensko političko stapanje vidjele kao prijetnju svojoj društveno-ekonomskoj dominaciji na poluotoku. Time su na scenu stupili i hibridni „Istrijani”, koji su se vlastitim novinama i strankom, barem privremeno, uspješno suprotstavili nacionalističkim strategijama.

Opis autora:

Daniela Simon je znanstvena suradnica u Institutu za dunavsko-švapsku povijest i regionalne studije, gdje vodi znanstveni odjel pod nazivom „Promjena poretka i kulturna raznolikost“. Habilitirala je Povijest jugoistočne Europe s temom “Ugroženi poredak različitosti. Kulturna hibridnost u Istri 1870.-1910.”

Reinhard Johler je profesor kulturne antropologije i direktor Instituta Ludwig Uhland na Sveučilištu u Tübingenu. Njegovi znanstveni interesi su različitost – kulturne razlike – multikulturalizam, povijest hibridnosti. Voditelj je dugoročnog projekta o genealogiji hibridnosti u Istri u 19. i 20. stoljeću.

 

Pročitajte još...