Grad koji se često budi u gustoj magli, baš onakvoj kakvu je književnik Želimir Periš opisao u romanu Mladenka kostonoga, našao se i u središtu međunarodne književne pozornosti. U samo tjedan dana roman je osvojio dvije prestižne francuske književne nagrade, potvrđujući da priča koja dijelom vodi i kroz Pazin nastavlja osvajati čitatelje diljem Europe.
„U Pazinu magla izvire. Nabuja iz jame poput bijesnog oblaka pa se izlije preko rubova i sakrije grad“, piše Periš u jednom od najupečatljivijih odlomaka romana, stvarajući gotovo mitsku sliku grada nad ponorom. Upravo ta atmosfera, isprepletena poviješću, legendama i fantastikom, jedan je od razloga zbog kojih je roman stekao međunarodno priznanje.
Francusko izdanje, objavljeno pod naslovom La Sorcière à la jambe d’os u prijevodu Chloé Billon, najprije je na festivalu Les Imaginales u Épinalu proglašeno najboljim prevedenim stranim romanom, a potom je na festivalu Les Intergalactiques u Lyonu prevoditeljica nagrađena za izniman prijevod djela.
Roman započinje neobičnom fikcionalnom epizodom o guslaru Želimiru Perišu, navodno privedenom u Beču 1882. godine zbog pjesme o vještici Gili, a potom se kroz više od pedeset raznovrsnih poglavlja razvija u slojevitu priču o progonjenoj ženi, njezinu djetetu Careviću te svijetu obilježenom praznovjerjem, nasiljem i društvenim nepravdama.
Radnja se proteže od Hercegovine i dalmatinskog zaleđa preko Zadra, Silbe i Pazina, pa sve do carskog Beča. Među brojnim živopisnim likovima pojavljuje se i pokojni pazinski novinar Davor Šišović, kojem je autor odao svojevrsni hommage uvrstivši ga u roman kao kapetana, spajajući stvarnu osobu s bogatim fikcionalnim svijetom koji gradi.
Periš pritom ne ostaje u okvirima jednog žanra. Pojedina poglavlja oblikovana su kao inkvizicijski zapisnici, propovijedi, enciklopedijski članci, recepti ili etnološki zapisi, stvarajući postmodernistički mozaik koji istodobno govori o položaju žene, majčinstvu, progonu, identitetu i društvenim promjenama u 19. stoljeću.
Za Pazin roman ima i posebnu simboličku vrijednost. Grad nije samo kulisa radnje nego gotovo zaseban lik, mjesto gdje magla skriva kaštel i jamu, gdje se stvarnost neprestano isprepliće s mitom. Upravo zbog toga međunarodni uspjeh Mladenke kostonoge predstavlja i svojevrsnu promociju Pazina, čija je mistična atmosfera, zahvaljujući Periševu pripovijedanju, pronašla put do čitatelja daleko izvan granica Hrvatske.
