Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Pazina obilježena 79. obljetnica Rujanskih odluka

U dvorani Istra pazinskog Spomen doma Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Pazina obilježena je 79. obljetnica povijesnih Rujanskih odluka o pripojenju Istre, Rijeke, Zadra i drugih krajeva s maticom Hrvatskom.

Prije same svečanosti, u spomen na obljetnicu donošenja Rujanskih – Pazinskih odluka, kako i na žrtve antifašističkog rata u Istri i svijetu te žrtava fašističkog terora i svih stradalih u Domovinskom ratu, delegacija Grada Pazina na čelu s Gradonačelnicom Suzanom Jašić i bivšim predsjednikom RH Stjepanom Mesićem položila je vijence na groblju Moj mir u Pazinu i spomen mjestu donošenja odluka.

Službenom djelu programa prisustvovali su izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Melita Mulić, savjetnicu za ljudska prava i civilno društvo u Uredu predsjednika RH, bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra Hrvatskih branitelja Tome Medveda, Tanja Antunović Hadžić, načelnica Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, župan Istarske županije Boris Miletić te zastupnica i zastupnici u Hrvatskom saboru Katarina Nemet, Vilim Matula, Emil Daus i Marin Lerotić.

Među uzvanicima su također bili županijski zastupnici Renato Kalac i Slaven Boljun, pripadnici i pripadnice Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pazin na čelu s predsjednikom Milanom Antolovićem, članovi udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Pazinštine prof. Josip Šiklić, ujedno i predsjednik Katedre Čakavskoga sabora za povijest Istre Pazin.  Svečanost su svojim prisustvom uveličali i gradonačelnici istarskih gradova Buzeta, Poreča i Umaga, zamjenici gradova Buja, Pule i Rovinja te načelnici općina Pazinštine, predstavnici mjesnih odbora, državnih i lokalnih službi, ustanova, policije, sudstva, političkih stranaka, udruga, crkve i ostali predstavnici javnog, političkog i društvenog života Pazina.

U svom uvodnom izlaganju Milan Antolović opisao je tijek događanja koji je doveo do Pazinskih odluka o prekidu političkih i državnopravnih veza s Italijom i sjedinjenju Istre s Hrvatskom.  Naglasio je također kako je danas jednostavno govoriti o Pazinskim odlukama jer živimo u miru i slobodnoj Hrvatskoj iza čega stoje hrabre odluke, patnje i mnogi pali životi.

Specifičnost istarskog antifašizma

Prisjećajući se povijesti i povijesnih događanja te odluka iz 1943. koje su utkane u izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske, gradonačelnica Grada Pazina Suzana Jašić osvrnula se na specifičnost istarskog antifašizma koji se u više elemenata razlikuje od antifašizma u ostatku Hrvatske, a koji kao takav svoje početke veže uz narodnjake 19. i 20. stoljeća.

“U Istri su hrvatstvo i zajednički život s nacionalnim manjinama, prije svega s autohtonom talijanskom manjinom, neodvojivi od antifašizma i Narodno-oslobodilačke borbe, odnosno od dijela povijesti koji se u desetljećima današnje hrvatske države, nastojao ili obezvrijediti ili zaboraviti. U Istri to ne prolazi”, istaknula je gradonačelnica Jašić.

Dalje je podsjetila prisutne kako se sljedeće godine obilježava 1040. godina od prvog spomena Pazina, te 80. godišnjica Pazinskih odluka, odluka čija je važnost za budućnost Istre u Hrvatskoj neupitna. Stoga je pozvala da se u obilježavanje te okrugle obljetnice koja slijedi, svi zajedno, od lokalne i županijske do nacionalne razine, aktivnije uključe, ne samo protokolarno, već i konkretnim potezima u zajednici.

Dvije Istre

U nastavku obraćanja Gradonačelnica je navela kako je Istra tijekom povijesti bila podijeljena na dva dijela te da te dvije Istre, unatoč nepostojanju granica, zapravo postoje i danas. Obalni dio Istre, koji se zbog razvoja, pa i prekomjernog razvoja turizma razvijao mnogo brže od središnje i sjeverne Istre koje su svoje snage tražile u industriji, poljoprivredi i kasnije, kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

“Svjesni smo da turizam i obala imaju svoje probleme i teškoće, no, gradovi i općine sjeverne i središnje Istre, zbog velikog teritorija, velikog broja malih sela i zaselaka, zbog povijesno sve niže koncentracije stanovništva koje je odseljavalo u veće gradove, suočavaju se s izrazito visokim troškovima svoje održivosti”, naglasila je gradonačelnica Jašić.

U kontekstu rečenog, dalje je navela kako su prihodi JLS u unutrašnjosti Istre mnogo manji od onih na obali, a troškovi sustava mnogo veći zbog velikog teritorija. Naglasila je kako je zanemarivanje spomenutih činjenica dovelo i do nepravednog određivanja  indexa razvijenosti prema kojemu se odrađuju uvjeti financiranja na brojnim natječajima. I oni razvijeni gradovi su nedovoljno razvijeni da prate sufinanciranja, pogotovo kada je netko u 8. skupini razvijenosti s Dubrovnikom, Porečom ili Rovinjem, kao što je to Pazin.

Osvrnula se i na činjenicu kako sjeverna i središnja Istra nemaju uvale, ali imaju vodne izvore te kako se čistoća vode Istre, pa tako i one na obali, brani kroz Buzet i Pazin. Stoga smatra da  se ulaganja u pročistače ne mogu nazivati solidarnošću obale, već da je to zajednički napor zajedničkog teritorija koji se zove Istra. S druge strane, ističe, kako nije u redu tražiti solidarnost u plaćanju iste cijene zbrinjavanja otpada, posebice ako to znači da se ista cijena traži od onih koji cijele godine imaju slične količine opada i onih koji polovicu godine šalju višestruko veće količine otpada, ali zbog kojeg su imale i višestruko veće prihode u svojim proračunima.

Apel Vladi Republike Hrvatske i Istarskoj županiji

U svom govoru gradonačelnica Jašić spomenula je i kako su Pazin i svih sedam općina oduvijek  funkcionalno povezani u svim svojim segmentima, od javne vatrogasne postrojbe, preko komunalnih tvrtki do odgojno – obrazovnih i kulturnih ustanova te da se gotovo nemam što više međusobno funkcionalno spojiti. To je bio i ostao jednostavno način preživljavanja.

“Zbog svih ovih razloga, apeliram na Vladu RH, od koje se očekuje novi Zakon o regionalnom razvoju, a jedinice lokalne samouprave očekuju novu, pravedniju indeksaciju. Apeliram i na Istarsku županiju i gradove u Istarskoj županiji na još bolju međusobnu suradnju, na još veće uvažavanje naše različitosti, stupanj razvoja i naslijeđenu (ne)imaštinu. Zajedno smo jaki onoliko koliko je jak najslabiji od nas”, zaključila je gradonačelnica Jašić.

Dati sigurnost građanima

Važnost zajedništva i zajedničke suradnje svih koji djeluju u javnom prostoru istaknuo je i istarski župan Boris Miletić u svom obraćanju. Naglasio je kako je važno zajedničkim djelovanjem dati sigurnost građanima u vrijeme kada se pokazuje da se od povijesti nije dosta naučilo. U prisjećanju na Pazinske odluke izrazio je zahvalnost na velikim djelima naroda tada, te je istaknuo kako se istarski čovjek kroz povijest nikada nije mirio s nepravdom i kako je znao izboriti se za biti svoj na svome.

Iz jedne siromašne, gladne regije iz prve polovice 20. stoljeća, Istra je izrasla danas u jednu od najrazvijenijih regija Hrvatske i Europe. Naravno, prostora za poboljšanje i napredak ima, poručio je na kraju obraćanja Župan Miletić.

Iluzionisti koji ne priznaju povijesne činjenice

“Važnost rujanskih događanja iz 1943. u Pazinu i zahvalnost tim odlukama na temelju kojih imamo današnju Hrvatsku”, istaknuo je i Stjepan Mesić.

Da nije bilo Tita i NOB-a vratio bi se kralj, Hrvatska ne bi postojala Istra ne bi bila priključena Domovini. Ima dosta iluzionista koji ne priznaju te činjenice a na ruku im ide i Hrvatska država. Stoga s ovakvih skupova treba upozoravati i kako bi poruka doprijeti tamo gdje treba, istaknuo je Mesić.

Rujanska događanja kruna nacionalnog pokreta u Istri

Za kraj skupu se obratila izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, pritkom istaknuvši da Rujanska događanja i odluke nisu izdvojeni događaji već kruna nacionalnog pokreta u Istri  stoljetnog nastojanja za slobodu.

Za glazbeni dio programa bili su zaduženi mješoviti pjevački zbor „Roženice“  iz Pazina i zbor „Praksa“ iz Pule koji su svojim izvedbama antifašističkih pjesama uveličali svečanost.

Pročitajte još...